Dok se svijet fokusira na Ukrajinu, Kremlj nastavlja napore da destabilizira Balkan uz revnosnu pomoć Srba u regiji, upozorava se u još jednom tekstu stranih medija koji pažljivo prate situaciju u regiji, s naglaskom na utjecaj Rusije. Posebno ugrožena je Bosna i Hercegovina, piše ugledni Der Spiegel, i postavlja pitanje: Hoće li Vladimir Putin pokušati primijeniti model uspostavljen u istočnoj Ukrajini, s "Narodnim republikama" Lugansk i Donjeck, i u Bosni i Hercegovini?

Kad je riječ o najnovijim signalima iz istočne i jugoistočne Europe, piše njemački magazin, austrijsko ministarstvo vanjskih poslova ima “izuzetno osjetljive senzore”, pa zbog toga austrijski diplomati ovih dana ne gledaju sa zabrinutošću samo na Ukrajinu, već i na razvoj događaja na Balkanu.

“Svi znamo da Moskva ima sposobnost uzrokovati probleme i u drugim dijelovima svijeta”, kaže Alexander Schallenberg, austrijski ministar vanjskih poslova. Na Balkanu je, ističe, posebno ugrožena Bosna i Hercegovina.

Ako se sukob proširi iz Ukrajine na narode bivše Jugoslavije, posljedice bi po Europu bile razorne, upozorava Schallenberg i dodaje:

“Ako situacija eksplodira na Zapadnom Balkanu, to bi u biti značilo sukob u dvorištu EU”.

On inzistira na tome da se preostalih šest zemalja koje nisu članice EU na Balkanu moraju što prije integrirati u blok, kazavši kako bi to značilo “samozaštitu, a ne altruizam”.

Naznake novog oružanog sukoba na Balkanu

Der Spiegel dalje piše kako su signali koji dolaze iz krajeva naseljenih Srbima – pravoslavnim narodom Rusije – zaista uznemirujući te da su se “oblaci posebno smračili” u Republici Srpskoj, većinski srpskom entitetu Bosne i Hercegovine, gdje Milorad Dodik “intenzivira napore u postizanju svog dugoročnog cilja odcjepljenja”.

“Kao član tročlanog Predsjedništva, službeni je predstavnik Bosne i Hercegovine, ali zemlju još uvijek naziva ‘mrtvorođenčetom’ ili ‘demonskom zemljom’. U govoru sredinom aprila sljedbenicima u gradu Bijeljini povikao je: ‘Živjela Srbija! Živjela Rusija! Živjela Republika Srpska!’ Državu Bosnu i Hercegovinu nije spomenuo niti jednom”, podsjeća njemački list u tekstu pod nazivom ‘Napetosti na Balkanu rastu dok Bosni i Hercegovini prijeti slom‘.

Kako se upozorava, trideset godina nakon izbijanja rata, u kojem je živote izgubilo oko 100.000 ljudi, sve su veće naznake da se na Balkanu sprema još jedan oružani sukob. Neki su promatrači zabrinuti zbog ratoborne osovine koja se proteže od Moskve do Beograda i dalje do Banja Luke – a zabrinuti su da velikosrpski separatisti mogu biti sigurni u podršku Kremlja.

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg eksplicitno je spomenuo Bosnu i Hercegovinu u raspravi o potencijalnim prijetnjama početkom aprila.

Hoće li Vladimir Putin pokušati primijeniti model uspostavljen u istočnoj Ukrajini, s “Narodnim republikama” Lugansk i Donjeck, i u Bosni i Hercegovini?, postavlja se pitanje u Spiegelovoj analizi, koju potpisuje Walter Mayr.

Autor podsjeća na to da je Republika Srpska od prošle jeseni, pod vodstvom Dodika, blokirala većinu bosanskohercegovačkih državnih institucija. Više od 200 zakona i pravnih akata suspendirano je. Republika Srpska, koja čini nešto manje od polovice teritorija zemlje, također želi izgraditi vlastitu vojsku i prestati priznavati nadležnost nacionalnog pravosuđa i porezne vlasti.

“Plan je u biti da se uništi krhki entitet koji je stvoren Daytonskim sporazumom 1995. godine: Federacija Bosne i Hercegovine, unutar koje muslimanski Bošnjaci, Srbi i Hrvati trebaju živjeti pod zajedničkim krovom i prema zajedničkim pravilima. Atentat u Sarajevu 1914. godine pokrenuo je Prvi svjetski rat. Tri generacije kasnije, Sarajevo je bilo središte najkrvavijeg od svih ratova koji su pratili raspad Jugoslavije. Koje je pouke svijet izvukao?”, navodi se u tekstu.

Čovićeva podrška Dodiku – lobiranje HDZ-a u Briselu

Der Spiegel podsjeća i na nedavno pojačanje prisustva EUFOR Althea misije te sankcije koje su Sjedinjene Države i Velika Britanija uvele protiv Dodika i drugih čelnika Republike Srpske, dok Europska unija oklijeva uz “izvjestan veto Mađarske Voktora Orbana, ali i Hrvatske”.

Njemački medij upozorava i na partnerstvo Dodika i lidera HDZ BiH Dragana Čovića koji, kako se ističe, se više puta pridružio Dodiku u napadu na institucije FBiH.

Za Čovića u Briselu lobira, kako se tvrdi, HDZ koji je članica Europske narodne stranke, desnog centra u Europskom parlamentu.

Der Spiegel podsjeća i na sankcije koje je uvela Njemačka, zamrznuvši 105 miliona eura vrijednu investiciju u Republici Srpskoj, kao “pucanj upozorenja”, te na nedavnu odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojem su upućene i prijetnje smrću sa skupa u Banjoj Luci, da suspendira zakon Republike Srpske.

Dodik je, naglašava autor, samo pijun na Putinovoj šahovskoj ploči ali onaj koji je pozicioniran duboko na Zapadu.

“Samo 50 kilometara dijeli njegov ured od granice s EU. Srpski ultranacionalist igra se vatrom pred očima europskog bloka i ponosi se svojim bliskim vezama sa šefom Kremlja, koji je Dodika još jednom primio u Moskvi u decembru. Strateške upute Dodiku redovito saopštava ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ili ruski veleposlanik Igor Kalabuchov”, tvrdi Der Spiegel, podsjetivši na nedavnu izjavu ruskog ambasadora u vezi s eventualnim daljim koracima BiH ka NATO-u, što su u Sarajevu ali i drugim prijestolnicama protumačili kao prijetnju.

Vučićeva konačna riječ u “srpskom taboru”

Njemački list ističe i ulogu Predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.

“'Rekao sam Dodiku da ne pravi vojsku i on je prihvatio’. Ovom rečenicom predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je želio razjasniti ko zapravo ima konačnu riječ u srpskom taboru. Vučić također ima bliske veze s Kremljom i redovito ga prima Putin. Međutim, podržao je osudu ruske invazije na Ukrajinu u Vijeću sigurnosti UN-a prije nego što je odlučio protiv pristajanja na zahtjeve EU da se pridruži njezinu režimu sankcija. Vučić se smatra majstorom u umijeću izbjegavanja jasnoće. Učinkoviti autokrat svojom zemljom, najmnogoljudnijom od onih nastalih na tlu Jugoslavije, vlada snažnom rukom i pomno baždarenim balansiranjem”, navodi se u tekstu.

Srbija je kandidat za ulazak u EU, ali to Vučića nije spriječilo da u prošlosti koketira s Kremljom, hvaleći srpsko-kinesko prijateljstvo, naglašava se i dodaje kako se predsjednik Srbije “prodaje” u Washingtonu kao jedino sidro stabilnosti na Balkanu.

“Mnogi su”, rekao je nedavno Vučić stavljajući na vidjelo svoju uvježbanu nedorečenost, zainteresirani za destabilizaciju Balkana, podsjeća se u analizi uz komentar da predsjednik Srbije sebe ne ubraja u njih.

“Vučiću treba Rusija kao pravo veta kada je u pitanju blokiranje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koja ima za cilj službeno priznanje bivše srpske pokrajine Kosovo prema međunarodnom pravu. A Rusija mu treba kao snažna protuteža kada ponovo dođe vrijeme za obilježavanje bombardiranja Srbije 1999. godine, koje je podržalo 19 država članica NATO-a. Kao što Rusija svoje imperijalne ambicije pojačava frazom “russkij mir“ – ruski svijet – u Srbiji se sve više može čuti izraz “srpski svet“ – srpski svijet, oznaka koja s pažnjom uključuje sva područja u kojima žive Srbi”, zaključuje njemački medij.