Bosna i Hercegovina i dešavanja u našoj zemlji postali su veoma važna tema za svjetske medije, među kojima je i BBC Radio u čijoj je vikend emisiji emitovanoj danas objavljen duži segment posvećen Bosni i Hercegovini. O posljednjim dešavanjima za BBC Radio su govorili član Predsjedništva Milorad Dodik, visoki predstavnik Christian Schmidt i Baronessa Arminka Helić. Pogled izvana na dešavanja u Bosni i Hercegovini ponudili su i urednik Politico-a Ryan Heat te Karin von Hippel iz odbrambenog thinktanka Rusi.

Član Predsjedništva Milorad Dodik je i u izjavi za BBC po ko zna koji put ponovio već ranije iznesene stavove o povlačenju iz OS BiH te o tome kako u Ustavu BiH ne postoji Armija Bosne i Hercegovine nego samo Oružane snage.

„Po ustavu. Ne postoji bosanska vojska. Postoje Oružane snage Bosne i Hercegovine, što implicira da su sastavljene od različitih etničkih grupa, Srba Bošnjaka i Hrvata. Daytonski mirovni sporazum jasno omogućava da dva entiteta u BiH imaju svoje oružane snage. To su naša ustavna prava uz samo davanje saglasnosti za drugačiji način organizovanja snaga u Bosni. Sada ćemo povući tu saglasnost“, kazao je Dodik.

Nanovo, a ovog puta za britansku i svjetsku publiku, se obrušio i na visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta.

„Gospodin Schmidt je privatna osoba. Može misliti šta god hoće. Njega nije imenovao Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija i on nema status visokog predstavnika. Zašto bismo ga prihvatili? Njegov izvještaj je zapravo napisala muslimanska obavještajna služba u Sarajevu“, istakao je Dodik.

Na pitanje urednika emisije Juliana Worrickera kako gleda na to da bi Bošnjaci i Hrvati mogli biti zabrinuti zbog ovakvih dešavanja u svjetlu onog što se dešavalo u ratu, Dodik je kazao kako imaju pravo da se tako osjećaju, ali i da se Srbi tako osjećaju. Worrickera je interesovalo i Dodikovo mišljenje o presudama za genocid u Hagu.

„Naravno da mogu razumjeti privatne strahove ljudi. Srpska vojska je časna i nije izvršila genocid. Neke druge vojske su počinile daleko veće genocide, ali o tome se ne govori. Nema sumnje da je u Srebrenici počinjen zločin, ali to su uradili neodgovorni pojedinci, a ne vojska u cjelini. U svakom slučaju, ljudi imaju različite grupe strahova, na primjer, strah da će cijelo ovo područje postati pod dominacijom muslimana. A takođe se boje migranata koji dolaze iz drugih regija svijeta. To su osnovani strahovi koji postoje i ovdje. Istina je da se u presudi pojedincima pominje genocid, ali neki pokušavaju da svi Srbi ovdje budu odgovorni, što je naravno netačno“, odgovorio je lider SNSD-a.

Na kraju razgovora Worrickera je zanimlo da na koga je to Dodik mislio kada je rekao da ima prijatelje koji bi ga branili ako bi se desila neka intervencija u Republici Srpskoj te zašto je rekao da bi se mogla desiti blokada objekata OSBiH u Republici Srpskoj.

„Dao sam dosta dobrih primjedbi i čudi me da ih niste primijetili. Govorio sam u prilog stabilnosti i mira, ustavnog poretka i o tome da će Republika Srpska ostati dio očuvanja Bosne u skladu sa ustavom. To je bila prilično nevažna debata sa prilično nevažnim novinarom. A neke od stvari koje su izrečene nisu odražavale stvarnost. U Republici Srpskoj nema bosanske vojske. Postoje samo oružane snage i velika većina njenih pripadnika su etnički Srbi. Nema potrebe za blokadom kasarni kada je 90% onih koji su unutra Srbi, želeo bih i da razjasnim da vjerujem u snage EUFOR-a, a mandat im je produžen od strane Vijeća sigurnosti. Ne, ne želim da Bosna ostane takva kakva jeste. Pokazalo se da je Bosna trenutno sve toliko zadovoljna i sa lažnim reformama i drugim problemima ne može opstati. Ono što želim u ime ljudi koji su me izabrali jeste da branim ustav i da sprovodim samo ono što je u ustavu zapisano, a ne da težim nekim višim ciljevima, koji su se pokazali nerealnim.“, zaključio je Dodik.

„Privatna osoba“ kako Dodik naziva Christiana Schmidta, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini imao je priliku odmah nakon Dodika iznijeti svoj stav o dešavanjima u Bosni i Hercegovini.

„Najava člana Predsjedništva Milorada Dodika da će govoriti o mirnom raspadu zemlje, kako je sada počeo da najavljuje, da raspusti vojsku i da ima staru vojsku Republike Srpske. Mislim da je ovo vrijeme da jasno stavimo do znanja da se međunarodna zajednica nikako ne vezuje, da dođemo u situacije u koje smo upravo izašli devedesetih. Nema mirnog raspuštanja“, kazao je Schmidt.

Na pitanje novinara BBC-a o tome kako je prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko bio veoma neodlučan da koristi ovlasti koje su mu stajale na raspolaganju Schmidt daje prilično jasan odgovor.

„Imam ih u fioci i kao svaki dobar ugovor, dobar ugovor ostaje u toj fioci. Ako dolaze izazovi, mora postojati razumijevanje da su oni vjerovatno dio rješenja“, direktan je Schmidt.

Baronessa Arminka Helić, članica Doma lordova ispred Konzervativne partije i nekadašnja savjetnica ministra vanjskih poslova Williama Haiga, nije željela ostaviti mnogo toga nejasnog britanskoj publici, pa je ponudila svoje gledište dešavanja u Bosni i Hercegovini.

„Ako mogu reći nekoliko pojašnjenja o lažnim činjenicama koje je iznio gospodin Dodik. Prije svega, gospodin Schmidt nije privatna osoba. Imenuje ga Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira i ne mora ga potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a. Dakle, on je legitimni glas međunarodne zajednice i konačni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma. Drugo, zar ne postoji muslimanska obavještajna služba u Sarajevu, zapravo obavještajnu službu Bosne i Hercegovine vodi bosanski Srbin. ako mogu samo da kažem kada govorimo o genocidu, to je međunarodni krivični sud za formiranje Mesije. Kada je osudio Ratka Mladića za genocid u Srebrenici, genocid nije počinila jedna osoba. To je počinila, nažalost, počinila Vojska Republika Srpska. I to nikako ne znači da su svi Srbi krivi za genocid, sami Srbi su bili žrtve i žrtva su danas politika i ljudi poput gospodina Dodika. Pa gdje smo danas? Imamo danas u vrlo nesigurnim vremenima jer gospodin Dodik kako bih ja to nazvala vrši neku vrstu legalnog terorizma i napada na bosanskohercegovačke institucije koji traju od 2006. godine, međunarodni zajednica je bio prilično popustljiva, prema ovakvom ponašanju. I mislim da je došlo vrijeme da se povuče debela crvena linija i da se kaže da su prekrajanja granica na Balkanu su završena 1990-ih. Ne možemo sebi dozvoliti nestabilnost i rat u tom dijelu svijeta. I mislim da treba da postanemo jaki kao međunarodna zajednica i NATO, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo i osiguramo da nas ova vrsta avanturizma ne zabavlja, da budemo skloni onome što je gospodin Schmidt rekao, činjenici da 70% mladih ljudi u svim dijelovima oba napora idu, mi ne želimo otići. Ne zato što osjećaju da ne mogu obavljati poslove i koji osjećaju da su im svaki dan životi ispunjeni prijetnjama i strahovima od još jednog raskida. Ono o čemu političari treba da govore jesu najviši nivoi zaraze COVID-om u svijetu. Moraju da govore o tome da nema poslova o kojima ste morali da pričate. To što u državi ima dobrih poslova, zdravstvenih uslova, da ako o tome treba da pričaju, zataškavanje avanturizmom, ova vrsta nas neće odvesti nikuda“, istaknula je Helić.

Na pitanje o tome šta misli o najavama da će NSRS u narednih nekoliko sedmica glasati o najavljenim potezima Helić je kazala kako očekuje jaču aktivnost međunarodne zajednice, pa ako zatreba i jačanje vojnog prisustva u Bosni i Hercegovini.

„To je apsolutno tačno, ali imate 700 vojnika na terenu, ali mislim da to ne bi bio problem. Nedavno smo imali vježbe ministarstva odbrane i NATO, vojne vježbe u zemlji. Trebalo bi da budemo u mogućnosti da se pojačamo na terenu, ne da bismo isprovocirali bilo šta osim da bismo obezbedili sigurno i sigurno okruženje kako bi se ova vrsta avanturizma zaustavila. I taj, taj, takav korak nije uzaludan jer je nažalost u vremenu zbog činjenice da su događaji iz 1990-ih zaista dali određenu sliku i stvorili posebne okolnosti, svako stvaranje vojske koja je bila kako je to Tribunal za bivšu Jugoslaviju otkrio da je većina strana u etničkom čišćenju i genocidu, ta vrsta avanturizma se ne može niti će se, koliko vidim, tolerirati. I ne želimo da imamo element pogrešne računice. Moramo misliti da smo imali, svi se moraju ohladiti i moramo se vratiti i razgovarati o tome kako najbolje pomoći onima čija je budućnost narušena govorom o ratu. Potrebni su im poslovi, gledaju na budućnost i potreban im je prosperitet“, zaključila je Helić.

Ryan Heat iz Politica je tokom emisije kazao kako smatra da je neophodno da se u rješavanje situcije na Balkanu uključe EU i Zapad jer to ostavlja prostor za aktivnosti Rusije i Kine te da problem u regionu nije samo Bosna i Hercegovina nego i Srbija pod Aleksandrom Vučićem.

On je također istaknuo kako problem za međunarodnu zajednicu nije samo to što ove dvije zemlje ulažu u region politički i ekonomski nego i vojno.