Evropska komisija danas predstavlja Akcioni plan EU za saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana koji sadrži mjere usmjerene na podršku i suradnju između zemalja regije i članica EU kako bi se ojačalo djelovanje u oblasti migracija i upravljanja granicama.

“Cilj je ojačati saradnju u oblasti migracija i upravljanja granicama sa partnerima na Zapadnom Balkanu uzimajući u obzir njihov jedinstveni status s perspektivom pristupanja EU i njihove stalne napore da se usklade sa pravilima EU,” navodi se u saopćenju Evropske komisije.

Akcioni plan utvrđuje niz mjera za jačanje podrške EU državama članicama koje se suočavaju sa povećanim migracionim pritiskom duž zapadnobalkanskih ruta.

“Neregularna kretanja duž ruta zapadnog Balkana su ove godine značajno porasla zbog nekoliko faktora, uključujući ekonomske pritiske i nesigurnost kao rezultat tekućih sukoba. Neusklađenost bezviznog režima sa viznom politikom EU također doprinosi povećanju broja ljudi koji direktno avionom stižu u zemlje Zapadnog Balkana i kreću dalje ka EU. Bliska saradnja sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana je od suštinskog značaja za rešavanje ovih zajedničkih migratornih izazova”, navodi se.

Plan sadrži 20 operativnih mjera strukturiranih u 5 stubova:

1) jačanje upravljanja granicama duž ruta

2) brze procedure za dobijanje azila i kapacitet podrške za prijem

3) borba protiv krijumčarenja migranata

4) unapređenje saradnje o readmisiji i povratku

5) postizanje usklađenosti vizne politike

Jačanje upravljanja granicama duž ruta

Navedeno je da je jačanje upravljanja granicom duž cijele migracione rute od suštinskog značaja za smanjenje neregularnih tokova, također uzimajući u obzir evoluirajuće metode koje koriste krijumčari, povećane upotrebe nasilja i rizika od trgovine vatrenim oružjem i organiziranog kriminala. EU je već zaključila statusne sporazume sa Albanijom, Crnom Gorom, Srbijom i Sjevernom Makedonijom, dozvoljavajući Frontexu da rasporedi stalni korpus evropske granične i obalske straže u zajedničke operacije u regionu. Zajedničke operacije i raspoređivanje Frontexa će biti ojačane, a novi sporazumi o statusu će se ubrzo dogovarati.

“Istovremeno ćemo razmotriti i potencijalno povećati podršku Frontexa državama članicama na vanjskim granicama EU”, navedeno je u saopćenju.

Osigurati brzu proceduru azila i podržati prihvatne kapacitete

Navodi se da EU ostaje posvećena jačanju azilantskih kapaciteta partnera sa Zapadnog Balkana i podržava prihvat migranata širom regiona kroz tekući program Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).

“Kontinuirana podrška partnerima sa Zapadnog Balkana uključuje dalje jačanje njihovih procedura za azil i registraciju, kao i osiguranje adekvatnih uslova za prihvat. EU će posebno nastaviti da radi sa partnerima sa Zapadnog Balkana na razvoju planiranja za vanredne situacije i osiguranju spremnosti za zimsku sezonu”.

Borba protiv krijumčarenja migranata

Evropska komisija je tokom sastanka ministara pravosuđa i unutrašnjih poslova EU-Zapadni Balkan 3. novembra 2022. godine pokrenula Operativno partnerstvo za borbu protiv krijumčarenja, a ističe se da je za nastavak jačanja akcija duž cijele rute potrebno uspostaviti operativnu radnu grupu Europola, pojačati učešće svih zapadnobalkanskih partnera u EMPACT ciklusu 2022-2025 i implementirati nedavno usvojeni IPA program o borbi protiv krijumčarenja.

Također je istaknuta važnost postizanja sporazuma o prijedlogu sankcionisanja transportnih operatera koji su uključeni u krijumčarenje migranata, a Komisija će konsolidirati operativni paket alata s mjerama usmjerenim na transportne operatere kao privremenu mjeru.

Unapređenje saradnje po pitanju readmisije i povratka

“Puna implementacija sporazuma o readmisiji sa partnerima sa Zapadnog Balkana je okosnica saradnje u vezi sa povratkom i readmisijom”, navedeno je, te Evropska komisija najavljuje da će podržati partnere sa Zapadnog Balkana u akciji EU za ubrzanje povratka u regionu, jačanje operativnih kapaciteta kroz Frontex, kao i sazivanje Zajedničkih odbora za readmisiju. Novi program o povratku iz regiona bi trebao biti razvijen 2023. godine, čime će se pojačati saradnja i koordinacija na operativnom nivou između EU, Zapadnog Balkana i zemalja porijekla.

Usklađivanje vizne politike

Ističe se da je usklađivanje vizne politike “ključno za dobro funkcionisanje bezviznog režima Zapadnog Balkana sa EU” te da bi svi partneri sa Zapadnog Balkana trebali “prioritetno uskladiti svoju viznu politiku sa EU”.

Evropska komisija danas također usvaja svoj Peti izvještaj po pitanju suspenzije viza, te nalaze o praćenju bezviznog režima EU sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom, kao i Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom. Ovaj izvještaj se fokusira na radnje koje su preduzete u cilju ispunjavanja preporuka koje je Komisija dala u Četvrtom izvještaju, a koje je potrebno ispuniti kako bi se bezvizni režim održao.

Međutim, podcrtano je da su potrebni “hitni koraci” za usklađivanje sa viznom politikom EU.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad