Institucija koja ne odlazi lako: Koja je uloga visokog predstavnika u BiH?

Misija utemeljena na miru

Uloga visokog predstavnika nije politička funkcija u tradicionalnom smislu, već međunarodni mandat uspostavljen odmah po završetku rata.

Njegovo postojanje direktna je potvrda da Bosna i Hercegovina, prema procjeni međunarodne zajednice, još zahtijeva vanjski nadzor kako bi se osiguralo poštivanje mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat 1995. godine.

Pravni temelj: Aneks 10 Dejtonskog sporazuma

Pravni osnov za postojanje OHR-a nalazi se u Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum). Prema ovom dokumentu, visoki predstavnik je imenovan kao ključni akter koji će u ime međunarodne zajednice nadgledati civilnu implementaciju mira.

Najvažniji dio ovog Aneksa je Član II, stav 1, koji visokom predstavniku daje ulogu "konačnog autoriteta":

"Visoki predstavnik će na terenu biti konačni autoritet za tumačenje ovog Sporazuma o civilnom provođenju mirovnog rješenja."

Ova rečenica je srž njegove moći – u slučaju spora između domaćih lidera ili različitih tumačenja zakona, riječ visokog predstavnika je posljednja.

"Bonska ovlaštenja": Izvor vanredne moći

Iako sam Dejtonski sporazum daje visokom predstavniku ulogu "koordinatora" i "nadzornika", njegova stvarna moć drastično je proširena 1997. godine.

Na sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC) u Bonu, zaključeno je da domaći lideri prečesto blokiraju napredak države. Tada su mu dodijeljena tzv. Bonska ovlaštenja.

Ona mu omogućavaju dvije ključne stvari koje nema nijedan drugi diplomata na svijetu:

1. Donošenje zakona: Ako Parlamentarna skupština BiH ili entitetski parlamenti ne mogu postići dogovor o ključnim pitanjima (poput državljanstva, simbola države ili izbornih pravila), visoki predstavnik te zakone može proglasiti svojim odlukama.
2. Smijenjivanje funkcionera: Visoki predstavnik ima moć da ukloni s funkcije bilo kojeg izabranog zvaničnika – od člana Predsjedništva do lokalnog vijećnika – ako procijeni da taj pojedinac krši Dejtonski sporazum ili ugrožava stabilnost države.

Put ka zatvaranju: Program "5+2"

Pitanje "Kada odlazi OHR?" nije vezano za kalendar, već za ispunjavanje uslova. Godine 2008. definisan je program "5+2", koji predstavlja mapu puta za zatvaranje Ureda. Da bi OHR postao prošlost, BiH mora riješiti pitanja državne i vojne imovine, fiskalnu održivost, te vladavinu prava.

Uz to, potreban je i "plus dva" faktor: potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (što je učinjeno) i, najvažnije, pozitivna procjena političke situacije koju radi Vijeće za implementaciju mira u BiH (PIC). Upravo je ovaj posljednji uslov najteže dostižan, s obzirom na stalne političke krize.

Schmidtov odlazak

Mandat Christiana Schmidta ostat će upamćen kao jedan od najdinamičnijih i najkontroverznijih u historiji OHR-a, jer je pored intenzivne upotrebe Bonskih ovlaštenja za deblokadu institucija i zaštitu integriteta izbora, on direktno intervenisao u ključne ekonomske i pravosudne procese.

Schmidt je svoju ulogu pozicionirao između "strogog policajca" i glavnog zagovornika BiH u Briselu, snažno lobirajući za otvaranje pregovora sa EU i energetsku nezavisnost države, dok se istovremeno suočavao s nezapamćenom krizom legitimiteta zbog protivljenja Rusije i Kine njegovom imenovanju što je prouzrokovalo osporavanja iz Republike Srpske i zahtjeve da on ode iz BiH.

Njegov angažman bio je obilježen i čvrstim stavom o državnoj imovini kao nezaobilaznom uslovu za zatvaranje OHR-a, te aktivnim učešćem u međunarodnim pravnim bitkama poput slučaja "Kovačević", čime je pokušao balansirati između očuvanja dejtonske strukture i potrebe za modernizacijom bh. društva, ostavljajući svom nasljedniku duboko polarizovan, ali institucionalno pokrenut teren.

Iako su se kroz godine mijenjala lica na čelu OHR-a – od Carla Bildta do Christiana Schmidta – suština ostaje ista: OHR je "međunarodna sigurnosna mreža" BiH.

Sve dok Upravni odbor PIC-a ne zaključi da su domaće institucije dovoljno jake da same nose teret odgovornosti, uloga visokog predstavnika ostat će nezaobilazan dio ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad