Promjena na čelu Evropske unije će se desiti i prije nego li se to očekivalo u drugoj polovini ove godine, tačnije u novembru. Aktuelni predsjednik Evropskog vijeća i nekadašnji premijer Belgije Charles Michel odlučio se kandidovati na izborima za Evropski parlament koji će se održati od 6. do 9. juna. Michel koji je potvrdio svoju namjeru da se kandiduje nekolicini belgijskih medija, a njegov portparol Politico-u, tako će postati prvi predsjednik Vijeća koji će poziciju napustiti ranije da bi se preselio tek nekoliko blokova dalje u Evropski parlament.

Evropski lideri, njih 27, će morati najkasnije polovinom jula izabrati novog predsjednika Evropskog vijeća jedne od tri najvažnije institucije Evropske unije kako bi izbjegli jednu neželjenu posljedicu Michelove odluke. Naime ukoliko ne bude izabran novi lider dok Michel ne preuzme mjesto u Evrposkom parlamentu Vijećem bi do izbora narednog lidera predsjedavao mađarski premijer Viktor Orban kao rotirajući predsjedavajući Evropske unije. Mnogima u okviru Evropske unije to se baš i ne bi svidjelo.

Politico također piše kako još uvijek nije jasno da li ovaj potez Michela ostavlja još nekoliko pitanja neodgovorenim. Jedno od njih je da li će se Michel kandidirati za vodeću pozciju u Evropskom parlamentu, odnosno ima li namjeru kandidirati se za neku od pozicija u Evropskoj komisiji ispred Belgije ili će aktuelni komesar Didier Reynders dobiti još jedan mandat u Komisiji. Michel bi kao bivši belgijski premijer i kao bivši predsjednik Vijeća mogao biti “predodređen” za poziciju predsjednika Komisije ili za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, ali bi to opet zavisilo o političke trgovine u Briselu oko podjele tri čelne pozicije u Vijeću, Komisiji i Parlamentu.

Istovremeno krajem ove sedmice u Italiji su se pojavile prve spekulacije o tome da bi ova zemlja mogla tražiti poziciju predsjednika Evropske komisije te da već imaju svog kandidata za tu poziciju. Prema pisanju tamošnjih medija kandidat Rima za čelno mjesto Komisije bi mogao biti nekadašnji premijer i šef Evropske Centralne banke Mario Draghi. Sam Draghi je kazao kako se ne vidi na toj poziciji te da nije zainteresovan, dok šef diplomatije Tajani i premijerka Meloni kratko poručuju da još uvijek nije vrijeme da se raspravlja o imenovanju šefa Evropske komisiji. Čini se da u Rimu žele vidjeti kako će se odviti evropski izbori te kako će se formirati većina pa onda da razgovaraju o imenima za čelne pozicije kako u Parlamentu, tako i u Vijeću odnosno u Komisiji.

Posljednje ankete pokazuju kako bi da su danas izbori, ali ne i iznenađujući, Evropska pučka partija dobila 171 eurozastupnika, odmah iza njih slijedi Socijalisti i Demokrati sa 141 mjestom, grupa Identitet i Demokratija bi dobila 90, Renew Europe bi dobila 82, Evropski Konzervativci i Reformisti 78, dok bi Zeleni odnosno NI dobili po 43, nove partije ili grupe bi dobile 40, a najmanje 32 eurozastupnika bi imala Ljevica u Evropskom parlamentu.

Podsjetimo da je koalicionim dogovorom nakon izbora u maju 2019. dogovoreno da će se na čelu Evropskog parlamenta na pola mandata zamijeniti predstavnici Socijalista i Demokrata David Maria Sassoli koji je iznenada preminuo 2022. i aktuelna predsjednica Roberta Metsola predstavnica EPP-a koja je poziciju predsjednice kao v.d. preuzela 11. januara 2022., a u punom mandatu od 18. januara te godine.

Od dešavanja na evropskoj strani Brisela bi mogao ovisiti još jedan izbor, a to je onaj u NATO-u jer će se nasljednik ili nasljedica Jensa Stoltenberga birati u gotovo isto vrijeme kada i novi saziv Evropskog parlamenta i predsjednik Evropskog vijeća, a brojni evropski premijeri i ministri kako bivši tako i sadašnji su zainteresovani za čelnu poziciju NATO Alijanse.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad