Upozorenje medicinara: Oprezno sa antibioticima

Vijesti 12. nov 201815:24 > 15:31
Anadolija

Uzimanje antibiotika bez ljekarske preporuke može imati štetnosti po ljudski organizam, a u ekstremnijim slučajevima, može biti opasno i po život.

Masovno i samoinicijativno posezanje za antibioticima je jedno od gorućih problema u sferi zdravstva u cijelom svijetu, upozorili su učesnici projekta “RDBS-Racionalno danas, bezbjedno sutra”, koji se od danas do kraja ove sedmice realizuje na Medicinskom fakultetu u Tuzli.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se iracionalno propiše preko 40 miliona lijekova, a organizatori današnjeg skupa navode da, ako se taj trend nastavi, mogli bismo se naći u dobu prije otkrića pencilina. Sve je veći broj mutiranih sojeva mikroorganizama koji su, kažu, otporni na postojeće antibiotike, a farmaceutska industrija do novih sve teže dolazi.

Antibiotike građani uzimaju i u slučaju temperature i prehlada, što je dvojako pogrešno jer u tim situacijama nije efikasno, a s druge strane, razvija se otpornost na ovu vrstu lijekova što može biti pogubno u slučaju stvarne potrebe za njima. Zbog toga je neophodno educirati pacijente, a dodatno i ljekare i farmaceute o neophodnosti čuvanja antibiotika za stvarne potrebe.

“Cilj je da ukažemo na važnost antibiotika i očuvanje antibiotika za našu budućnost. Generalno, u svijetu je prevelika i nepotrebna potrošnja antibiotika, koja direktno proizvodi antimikrobnu rezistenciju, što kasnije stvara problem u slučaju teških infekcija. Glavni problem je razvoj rezistencije i otpornosti kod bakterija. Godine 2016. održana je generalna skupština UN gdje se ovom pitanju posebna pažnja posvetila, a jedan od zaključaka je podizanje svjesnosti o antibioticima, njihovo racionalno korištenje i čuvanje za budućnost”, izjavio je dr. Nijaz Tinjić, predsjednik Udruženja mikrobiologa Bosne i Hercegovine i jedan od organizatora današnjeg skupa.

Do 2050. godine moglo bi, navodi Tinjić, biti i do 10 miliona smrtnih slučajeva usljed antimikrobne rezistencije, a većina potrošnje antibiotika, čak 80 posto potrošnje je u animalnom sektoru, kada se životinjama antibiotici daju kao promotori rasta.

“Ovo je jedan od najznačajnijih izuma 20. vijeka, ali bitna je uloga farmaceuta u izdavanju antibiotika i oni se prema zakonu izdaju isključivo uz ljekarski recept. U Kantonu Sarajevo antibiotik se ne može izdati bez ljekarskog recepta, dok je u Tuzlanskom kantonu to moguće, što je apsolutno nedopustivo i neopravdano”, navodi dr. Mensura Aščerić, dekan Farmaceutskog fakulteta.

Dr. Aldina Ahmetagić, načelnica Zavoda za kliničku farmakologiju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla, navodi da se korištenje antibiotika u ovdašnjim bolnicama ne razlikuje u odnosu na zdravstvene ustanove u regiji i cijelom svijetu.

“Među studentima i pacijentima treba podići svjesnost o racionalnoj upotrebi antibiotika. U UKC-u Tuzla antibiotici se propisuju isključivo prema antibiogramu. Edukacija stanovništva je neophodna jer neke osobe antibiotike uzimaju i kada osjete neke bolove ili imaju temperaturu”, kazala je Ahmetagić, dodajući da mnoge kolege poštuju principe primjene antibiotika.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.