Donosimo detalje izvještaja Schmidta, osvrnuo se i na prijetnje Dodika: “Pogoršao je dvije velike političke krize u BiH”

Reuters

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pripremio je peti izvještaj o stanju u BiH koji će sutra biti predstavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Izvještaj N1 donosi detalje izvještaja do kojeg smo došli iz diplomatskih krugova. Christian Schmidt je naveo da je, otkako je na poziciji visokog predstavnika, svjedočio “do sada neviđenom nivou napada” na Dejtonski sporazum i na njegov mandat, a koji su uglavnom dolazili od Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS).

Schmidt u izvještaju, koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine, ističe da su ovakvi napadi, te međuetničke tenzije i porast nasilja nad povratnicima dodatno ometali napredak na Agendi 5+2.

Međutim, naveo je da, uprkos ovom “veoma teškom političkom ambijentu”, uspostavljanje postizbornih organa vlasti je završeno u izvještajnom periodu, osim u dva kantona. Ističe da su nakon dodjele statusa kandidata za članstvo u EU 15. decembra 2022. godine, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH uspjeli usvojiti nekoliko zakonskih propisa potrebnih za integraciju u EU sa liste takozvanih 14 ključnih prioriteta.

“Pozivam sve političke aktere u BiH da se u potpunosti pridržavaju Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i da se fokusiraju se na ključne političke i ekonomske reforme”, istakao je, te dodao da međunarodna zajednica mora nastaviti podržavati BiH u implementaciji sporazuma i da se ne smije ustručavati da se “odlučno suprotstavi napadima na Mirovni sporazum i na suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

“Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj (RS), predvođena SNSD-om, nastavila je da vodi opasnu politiku jednostranog nametanja pogrešne interpretacije Općeg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine (BiH) oko hipotetičkog koncepta “izvornog Daytona”. Ovaj koncept negira kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i BiH kako je sadržano u članu 1.1. Ustava BiH i predstavlja Državu Bosnu i Hercegovinu kao savez država ili konfederaciju dvaju “državotvornih” entiteta koji su državi BiH prenijeli samo ograničena ovlaštenja”, istakao je visoki predstavnik.

Schmidt navodi da ovakve pogrešne interpretacije u kojima se Republika Srpska predstavlja kao entitet (ili država) srpskog naroda koji treba da ima pravo na samoopredjeljenje služe za “legitimiziranje usvajanja politike i pravnih akata koji dovode u pitanje ili krše osnovne aspekte Općeg okvirnog sporazuma za mir, posebno kako bi se opravdalo njihovo odbacivanje ovlasti Ustavnog suda, kao i blokiranje donošenja odluka i djelovanja ključnih državnih organa.

“U konačnici takve politike služe proklamovanom cilju direktnog promoviranja koncepta “mirnog razdvajanja” tri konstitutivna naroda ili raspada BiH”, upozorava Schmidt.

Istakao je da su “preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj problematičan razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu”.

O Dodiku

“Tokom ovog izvještajnog perioda, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, namjerno je izazvao, a zatim i pogoršao dvije velike političke krize u BiH kako bi potkopao Dejsonski sporazum, uključujući ustavni i pravni poredak i institucionalni okvir države, i kako bi delegitimizirao moj mandat”, naveo je

Schmidt, te dodao da su se u zajedničkoj izjavi potpisanoj 24. aprila lideri vladajućih stranaka u Republici Srpskoj složili da preduzmu “niz koraka za stvaranje preduslova za buduću secesiju”.

Potpisnici su, između ostalih uslova, nastojali da obavežu predstavnike iz RS u institucijama BiH da obustave donošenje odluka na državnom nivou dok Vlada RS i nadležni odbori Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) ne dadnu saglasnost.

Kako bi implementirala prve korake ovog programa, NSRS je odlučila da ne imenuje novog sudiju u Ustavni sud BiH koji bi popunio upražnjeno mjesto. Zatim je 21. juna izmijenila zakon kako bi se ukinula obaveza objavljivanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske, što je, kako je istakao Schmidt, predstavljalo kršenje Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma. NSRS je također 27. juna usvojila zakon kojim se sprječava provođenje i izvršenje odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS.

“Vlasti RS-a su ovu neustavnu odluku javno opravdale nedostatkom “srpskih sudija” u Ustavnom sudu BiH, iako je sama vladajuća koalicija RS-a zatražila odlazak ovih sudija iz Suda”, ističe Schmidt.

Navodi da je Dodik također tražio smjenu međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH.

“Ovi napadi vlasti RS sistematski su bili usmjereni na dvije vlasti sa mandatom i sredstvima da podrže Ustav BiH kako je navedeno u Aneksu 4 Općeg sporazuma za mir i spriječe secesionizam: Visoki predstavnik i Ustavni sud BiH”, navodi Schmidt.

Upozorava da su napori vlasti u RS-u da se ograniči nadležnost Ustavnog suda BiH na samo jedan dio zemlje nezakoniti pokušaji promjene ustavnog poretka BiH koji također “ugrožavaju mir i stabilnost u zemlji i regionu”.

Schmidt objašnjava da su ga ti potezi naveli da početkom jula donese odluku kojom su poništeni svi koraci u zakonodavnom postupku u vezi sa ovim zakonima, te da istog dana uvede izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kako bi se proširile krivične definicije “djela protiv ustavnog poretka” i neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH i kako bi dodao novi prekršaj u vezi s neprovođenjem odluka visokog predstavnika.

Navodi da je u augustu Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak protiv Dodika i direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića zbog počinjenja krivičnog djela u vezi sa neizvršavanjem odluka visokog predstavnika. Sud BiH je 11. septembra potvrdio optužnicu.

Zatim se osvrnuo na Dodikove prijetnje početkom septembra:

“Još jedna kriza nastala je 6. septembra kada je predsjednik RS izjavio da će me uhapsiti i protjerati ako uđem na teritoriju RS. Tvrdio je da će mi policija RS uskratiti zaštitu i da će mi institucije RS zabraniti ulazak”, naveo je Schmidt, te dodao da time entitet RS nastavlja svoj obrazac opstrukcije institucije odgovorne za civilnu implementaciju Dejtonskog sporazuma.

Objašnjava da je Vlada RS prvo prestala dijeliti informacije sa OHR-om, te da je onda OHR-u odbijen ulazak na sjednice NSRS. Također navodi da policijska pratnja unutar RS-a više nije obezbjeđena, te da

Sada vlasti RS-a odbijaju objavljivati i implementirati njegove odluke.

“I pored ovih ozbiljnih napada na Dejtonski sporazum i OHR koji su došli od predsjednika RS-a i njegovih saveznika, kao i njegovih prijetnji meni, nastavljam sa radom na cijeloj teritoriji BiH. Od najave 6. septembra, obavio sam nekoliko posjeta u RS, što je sve proteklo bez incidenata i organizovano sa oprezom. Odmah ću obavijestiti Vijeće sigurnosti UN-a ako predsjednik RS spriječi moj budući rad i rad mog osoblja, uključujući i terenske urede OHR-a. Takva politika bi imala dalekosežne posljedice i onemogućila bi punu civilnu implementaciju Mirovnog sporazuma u BiH”, upozorava Schmidt.

Ističe da Dodik i dalje poziva na raspad BiH ili na “mirno razdvajanje” dva entiteta BiH, što je kao svoj cilj i zvaničan stranački cilj predstavio na Kongresu SNSD-a 30. septembra. Osim toga, navodi da je Dodik negirao postojanje Brčko Distrikta u zvaničnim elektronskim i štampanim mapama.

Navodi da su sve akcije Vlade RS bile praćene zapaljivom “retorikom podjela” i demonstracijama na međuentitetskoj liniji razgraničenja koje su organizovale političke pristalice Dodika.

“Ovim ponašanjem Dodik je, vještački i namjerno, pokrenuo dvije političke krize u roku od šest mjeseci, prekinute ponudom da se “deeskaliraju” tenzije koje je stvorio sam gospodin Dodik. U svojim izjavama je nastavio da osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i prijetio da će mi ograničiti pristup teritoriji Republike Srpske. Više puta je pozivao na nezavisnost Republike Srpske, na referendum o njenom statusu do kraja 2023. godine i na njeno ujedinjenje sa Srbijom”, naveo je Schmidt.

Međutim, istakao je da je Vlada Srbije “ponovila svoju posvećenost teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”.

Pitanje državne imovine

Schmidt navodi da je njegov ured intenzivirao svoju posvećenost pitanju državne imovine od prethodnog izvještaja, te da je formirao Grupu tehničkih eksperata uz podršku nekoliko država članica Upravnog odbora PIC-a, koju čine domaći i međunarodni pravni stručnjaci iz oblasti ustavnog prava i imovinskog prava.

Najavio je da će rezultat rada grupe tehničkih eksperata biti sažet u tehničkom izvještaju koji će predstavljati važnu polaznu tačku za politički proces usmjeren na postizanje sporazuma o budućim zakonima o državnoj imovini u Parlamentu BiH.

“Želim da istaknem da se ovaj tehnički proces odvijao u posebno polarizovanom političkom okruženju. Tokom izvještajnog perioda, politički akteri su nastavili da daju javne izjave koje sadrže oprečne stavove i ponekad pogrešna tumačenja teme”, dodao je Schmidt.

Zatim je naveo da je nakon privremene odluke Ustavnog suda BiH od 2. marta 2023. godine kojom je novi Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj Dodik “nastavio svoju retoričku kampanju oko pitanja državne imovine”.

“Predsjednik RS Dodik je tokom službene posjete Beogradu pitanje državne imovine nazvao “crvenom linijom” i izjavio da RS ozbiljno razmišlja o proglašenju nezavisnosti zbog pitanja državne imovine”, naveo je.

Schmidt navodi da su 19. aprila članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić zajedno sa predsjednicima šest parlamentarnih stranaka (SDA, SDP, NIP, NS, NSZ i SBiH) potpisali Zajedničku izjavu o državnoj imovini koja poziva sve političke aktere da dosljedno poštuju Opći okvir za mir i odluke Ustavnog suda BiH.

Ovo je izazvalo oštre reakcije vlasti RS i stranaka u tom entitetu, a članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da odluke Ustavnog suda BiH ne predstavljaju pravni osnov ni za šta, te da predstavljaju kršenje Ustava BiH. Predsjednik NSRS Nenad Stevandić ponovio je da je pitanje državne imovine “crvena linija”.

“Davno smo rekli da je imovina crvena linija, a ukoliko hoće da nas ugroze – time će ugroziti opstanak BiH”, rekao je tada Stevandić.

“Paralelno s tim, dalji prijenosi i raspolaganja imovinom državne imovine odvijaju se ne samo u RS-u već i u cijeloj zemlji – kršeći zabranu raspolaganja državnom imovinom i suprotno relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH. Na primjer, Vlada RS redovno donosi odluke o dodjeli, odnosno prijenosu prava svojine na poljoprivredno zemljište i druge kategorije državne imovine. Istovremeno, pregled relevantnih katastarskih evidencija u brojnim pojedinačnim slučajevima pokazuje da je već izvršena sistematska preknjižba državne imovine, posebno šuma i poljoprivrednog zemljišta, na ime Republike Srpske”, ističe Schmidt.

Također navodi da zakoni koji uređuju javnu imovinu na svim nivoima vlasti, uključujući entitet Federaciju (FBiH), kantone i entiet RS, sadrže “problematične odredbe čija primjena često dovodi do raspolaganja imovinom državne imovine, čime se postavlja pitanje usklađenosti sa zabranom raspolaganja državnom imovinom i odlukama Ustavnog suda BiH”.

“Ovakva trenutna situacija čini potrebu postizanja sporazuma o državnoj imovini uz poštovanje zakona i sudskih odluka još hitnijom”, podcrtao je.

Navodi da su 3. oktobra Komšić i Bećirović podnijeli su nacrt zakona o državnoj imovini u proceduru u Predsjedništvu BiH.

Vladavina prava i korupcija

Schmidt ističe da je vladavina prava “ozbiljno narušena” u BiH, te da su pravosudne institucije u državi “podložne neviđenim nivoima političkog pritiska, uz stalne napade zvaničnika entiteta RS na Tužilaštvo BiH, Državni sud BiH i Ustavni sud BiH”.

“Republika Srpska direktno odbacuje autoritet i primjenjivost odluka državnih pravosudnih institucija BiH, čime se efektivno isključuje iz pravosudnog sistema države BiH i na taj način suštinski odbacuje suverenitet BiH”, ističe on, upozoravajući da se na ovo mora odgovoriti kako bi se izbjegao rizik da BiH dalje ide ka “pravnoj anarhiji”.

“Korupcija ostaje jedan od najhitnijih izazova u BiH”, ističe Schmit, navodeći da, prema Indeksu percepcije korupcije za 2022. godinu koju je objavio Transparency International, BiH rangira daleko najniže u regionu i da je treća najgora zemlja u Evropi u smislu percepcije korupcije u javnom sektoru.

Podcrtao je da su BiH hitno potrebne ozbiljne reforme i da se mnogo toga treba učiniti kako bi se garantovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa. Kao prioritet, mora se zaustaviti vraćanje prethodno postignutih rezultata, istakao je.

Ovdje kao jednu od potrebnih reformi navodi poboljšanje u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), tijelu koje imenuje i nadzire sve sudije i tužioce. Mali paket tehničkih, ali suštinskih izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u BiH, koji je dio 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, konačno je usvojen u septembru.

“Dok je amandmanima prvobitno bio predviđen rigorozan sistem prijavljivanja imovine i njihove kontrole radi sprečavanja i sankcionisanja mogućih sukoba interesa i nepravilnosti sudija i tužilaca, SNSD je unio izmjene u zakonski tekst kojima se ublažavaju obaveze nadležnih organa da dostavljaju informacije potrebne za ispitivanje istinitosti izjava o imovini”, navodi Schmidt, ističući da je zakon stoga manjkav jer primjenu na državnom nivou čini zavisnom od zakonodavstva nižeg nivoa vlasti.

“Zakonodavstvo entiteta i Distrikta može direktno biti u suprotnosti sa državnim obavezama, što bi time učinilo državni zakon ništavim, stvarajući mogućnost različitog zakonodavnog tretmana sudija i tužilaca u zavisnosti od njihovog entitetskog porijekla”, objašnjava visoki predstavnik.

Kaznena evidencija o ratnim zločinima

Schmidt navodi da kaznene evidencije u BiH ne sadrže podatke o presudama međunarodnih pravosudnih organa protiv bh. državljana.

“Nijedna presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili njegovog nasljednika nije ušla u domaću kaznenu evidenciju BiH. Osobe koje su međunarodno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine mogu dobiti čistu potvrdu u BiH. Nakon što odsluže kaznu, mogli bi odmah da se kandiduju na izborima ili da se zaposle na javnoj funkciji. Nažalost, međunarodne presude za najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava zanemaruju se u političkom, profesionalnom i društvenom životu, nauštrb pomirenja i društvene kohezije, dok različiti dijelovi zemlje još uvijek veličaju ratne zločince”, navodi Schmidt.

Dodao je da je Ministarstvo pravde BiH u oktobru odlučilo da zaključi memorandum o razumijevanju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, koji bi trebao poslužiti kao osnova za upis presuda tog suda u krivične evidencije u BiH. Međutim, dodaje da je za to potrebna i državna pravna osnova.

“Pomirenje je najvažnije za svaki istinski napredak u BiH. To se ne može postići bez razumijevanja i prihvatanja utvrđenih činjenica i bez prihvatanja odgovornosti za događaje koji su rezultirali velikim brojem žrtava i bezbrojnim štetnim posljedicama”, istakao je.

Odluke Evropskog suda za ljudska prava

Presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u grupi predmeta Sejdić-Finci ostaju neprovedene, ističe Schmidt, objašnjavajući da su ovim presudama utvrđeni diskriminatorni obrasci u ustavnom okviru BiH i Izbornom zakonu BiH.

“Iako se ove presude dotiču suštinskih pitanja u vezi sa Ustavom, njihova primjena je i dalje ključna za osiguranje odgovarajuće ravnoteže između prava konstitutivnih naroda i prava pojedinca. Ova prava se mogu uskladiti na dobrobit svih, a pitanje provođenja ovih presuda, kao i odluka Ustavnog suda, treba riješiti u najkraćem mogućem roku”, podcrtao je.

Zatim se osvrnuo na presudu Evropskog suda za ljudska prava po zahtjevu Slavena Kovačevića u kojem se on žalio na diskriminaciju u njegovom pravu glasa na izborima za članove Predsjedništva BiH i članove Doma naroda BiH.

Schmidt je naveo da je Sud već u prethodnim presudama utvrdio diskriminaciju po pitanju prava na biranje u ova tijela u kojima se povezuju pitanja teritorije i etničke pripadnosti. Ističe da je ova nova presuda izazvala oštre reakcije u cijeloj zemlji, te da su je neki vidjeli kao poželjan kraj “etnokratije” koja prevladava u BiH, dok je drugi smatraju ozbiljnim napadom na ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim sporazumom.

“Osjetljivost ovog pitanja je pojačana činjenicom da je, prvi put u historiji Suda, o presudi i njenim pojedinim elementima javno raspravljano na jednom sarajevskom portalu, čime je jasno da je sadržaj presude je procurio prije zvaničnog objavljivanja”, istakao je Schmidt.

BiH je podnijela Evropskom sudu za ljudska prava zahtjev za preispitivanje presude.

“Ukoliko bude potvrđena, presuda bi mogla dodatno podijeliti političke stranke u BiH po pitanjima reforme Ustava, što bi učinilo provedbu odluka ESLJP-a i Ustavnog suda još izazovnijim, jer zahtijevaju ustavne amandmane. Implementacija zahtijeva snažnu međunarodnu predanost u olakšavanju i puno angažmana unutar društva kako bi ovi amandmani bili prihvatljivi za sve konstitutivne narode i ostale, osiguravajući nediskriminaciju”, ocijenio je Schmit.

Napadi na povratnike

Schmidt navodi da Dejtonski sporazum obavezuje vlasti u BiH da na svojim teritorijama stvore političke, ekonomske i socijalne uslove koji pogoduju dobrovoljnom povratku i skladnoj reintegraciji izbjeglica i raseljenih lica, bez preferencije za bilo koju određenu grupu.

“Politička retorika koja stvara atmosferu neprijateljstva je plodno tlo za zločine iz mržnje koje trenutno vidim. Prijetnje, zastrašivanja i provokativno ponašanje prema povratnicima su neprihvatljivi i moraju se odlučno rješavati na svim nivoima i u cijeloj zemlji. Potpuna i ažurirana slika, kao što je ona iz popisa iz 2013. godine, nije dostupna, a podaci o kretanju stanovništva su uglavnom procjene”, navodi Schmidt.

Ističe da je u proteklom periodu zabilježen “relativni porast nasilnih incidenata usmjerenih protiv povratnika”, te da je porastao i broj međuetničkih incidenata koji nisu bili usmjereni na povratnike.

“Porast takvih incidenata izazvao je uznemirenost ne samo među povratničkom populacijom već i u široj javnosti. Budući da su neki od ovih napada rezultirali teškim tjelesnim ozljedama i bili su usmjereni na posebno ranjive grupe, kao što su starije osobe i mladi, ovaj problem zahtijeva pažljiviju i dosljedniju posvećenost vraćanju osjećaja sigurnosti i deeskalaciji tenzija”, ističe Schmidt.

Kao primjere je naveo nedavni fizički napad na Bošnjaka povratnika u blizini Zvornika i nasilni napad na Bošnjaka povratnika u Bratuncu u junu. Također je naveo da je Srpkinja povratnica pronađena vezana u svojoj kući vezana, dok je još jedna starija žena nestala u blizini Lukavca u augustu. Spominje slučaj iz opštine Osmaci, gdje je Bošnjak nezakonito priveden i zadobio tjelesne povrede od policijskih službenika. Dana 12. oktobra, Hrvat povratnik je teško pretučen u blizini Dervente i prevezen je u bolnicu sa teškim povredama.

Druge vrste incidenata koji su prijavljeni uključuju prijetnje i provokacije, oštećenje imovine, oštećenje i skrnavljenje vjerskih objekata i groblja, te korištenje uvredljivih simbola. Kao primjer ovoga je Schmidt, između ostalog, naveo mladića u Bijeljini koji se snimao kako šeta po prigradskim naseljima u kojima žive pretežno Bošnjaci uzvikujući prijetnje. Također, navodi da su pripadnici sveštenstva ili predstavnici vjerskih zajednica bili mete uznemiravanja u Kaknju i Bijeljini, dok su slučajevi skrnavljenja ili oštećenja vjerskih objekata, između ostalih, prijavljeni kod Mostara i Kladnja. Još jedna specifična situacija koju Schmidt spominje se odnosi na javne napade na uposlenike Memorijalnog centra Srebrenica nakon objavljivanja njihovog periodičnog izvještaja o negiranju genocida.

“Odgovor nadležnih organa na većinu ovih incidenata bio je neadekvatan. Rijetko vidim pravedan i efikasan sudski ishod, a predmeti su predugo u fazi istrage”, naveo je.

Također je istakao da je jedan od razloga zašto su ovi incidenti dobili više pažnje i doprinijeli sve više napetoj atmosferi ove godine nedostatak zaključka u istrazi slučaja iz marta u kojem je jedan stariji bračni par Bošnjaka brutalno pretučen u svojoj kući kod Višegrada.

“Spremnost mnogih političara da zloupotrijebe sigurnosne incidente za svoje političke ciljeve samo pogoršava situaciju. U tom kontekstu, neki odgovarajući odgovori i razumni javni apeli se često zanemaruju. Pozitivni primjeri odgovarajućih reakcija lokalnih vlasti, poput odgovora načelnika opština Lukavac ili Zvornik, ne dobijaju dovoljnu pažnju javnosti i zasjenjeni su agresivnijim reakcijama”, navodi Schmidt.

Također navodi da povremeni pokušaji da se radi na poboljšanju međuetničkih odnosa na lokalnom nivou ne dobijaju dovoljnu pažnju javnosti, a ponekad su čak i na meti kritika iz određene zajednice.

“Stanovnici zajednica u kojima su se desili izolovani incidenti, kao što je Kamenica kod Zvornika, sve su više zabrinuti za svoju budućnost. Čak i potencijalno primjerene reakcije, osude i lični kontakt sa žrtvama predsjednika RS Dodika u javnosti se često doživljavaju kao neiskrene ili cinične jer dolaze od osobe koja je godinama zapaljivom retorikom trovala bh. politiku”, navodi on.

“Trenutni porast međuetničkog nasilja prvenstveno je posljedica stalne izloženosti žestokoj retorici vodećih političara i etnocentričnih medija. Međuetničke tenzije, incidenti protiv povratnika, retorika vezana za suđenja za ratne zločine, nepoštovanje patnje drugog, relativizacija, negiranje genocida i ratnih zločina, te veličanje ratnih zločinaca i dalje su moćno političko oruđe za neodgovorne političare koji nastoje ojačati svoje pozicije održavajući međuetničko nepovjerenje”, zaključio je visoki predstavnik.

Schmidt također navodi da se manjinske grupe često suočavaju s diskriminacijom u svojim vjerskim običajima, te da je u izvještajnom periodu zabilježeno više primjera napada na vjerske vlasti i objekte, poput pljačke srpsko-pravoslavnog hrama u naselju Ortiješ u Mostaru i džamije u selu Surmanci u Čapljini.

Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca Schmidt navodi da, iako je kriminalizacija negiranja genocida 2021. godine imala generalno preventivno djelovanje, poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca i dalje se dešavaju, posebno u političkoj areni, što stvara “dodatni bol i uvredu za žrtve i društvo u cjelini, sabotirajući napore za pomirenje”.

Ističe da je Tužilaštvu BiH prijavljeno nekoliko desetina slučajeva negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, ali da se prijave odbacuju, a da tužioci još nisu podigli optužnice.

Kao pozitivan faktor ocjenjuje da pravila krivičnog postupka u BiH predviđaju mogućnost ponovnog pokretanja krivičnog gonjenja, čak i ako tužioci odbace potencijalne krivične predmete.

Dalje navodi da odluke da se ne sprovede istraga nisu javne.

“Dakle, javnost o njima saznaje samo putem određenog zahtjeva”, objašnjava Schmidt.

“Na moje duboko žaljenje, komemorativni događaji su ponekad scene provokacija, što doprinosi opštem osjećaju napetosti. Posljednja komemoracija genocida u Srebrenici ponovo je bila meta relativizacija i napada”,  naveo je.

Ovdje je spomenuo izjavu načelnika Srebrenice Mladena Grujičića u kojoj je majke Srebrenice nazvao “motorom mržnje”, što je izazvalo oštre reakcije. Također spominje stranku Istočna alternativa koja je izazvala tenzije obilježavanjem “oslobođenja Srebrenice” u centru Bratunca uvečer 11. jula.

Ističe i slučaj iz Sarajeva gdje su sa univerziteta izbačene studentice koje su veličale ratnog zločinca Ratka Mladića, te da je njihov naknadni brzi prijem na Univerzitet u Beogradu na inicijativu političkih lidera izazvao oštre reakcije javnosti u BiH.

Kao pozitivan pomak ocjenjuje preimenovanje pojedinih ulica u Hercegovačko-neretvanskom kantonu koje su od Drugog svjetskog rata ranije nosile imena funkcionera hrvatskog ustaškog režima.

Izgradnja povjerenja i suočavanje s prošlošću

Schmidt navodi da se prema Institutu za nestale osobe još uvijek vodi 7.608 osoba kao nestalo iz sukoba 1992-1995, te da ovo pitanje predstavlja opterećenje za odnose između pogođenih zajednica.

“Nedostatak pouzdanih informacija o potencijalnim lokacijama grobnica i dalje je glavna prepreka u procesu traženja, zajedno sa nedostatkom lokalnih kapaciteta za obradu dostupnih informacija. Međunarodni komitet Crvenog križa (ICRC) nastavio je intenzivno traganje za novim informacijama u relevantnim međunarodnim i nacionalnim arhivima, a direktan pristup JCRC-a domaćim vojnim arhivima koji je odobrilo Ministarstvo odbrane BiH je pozitivan korak naprijed”, navodi Schmidt.

Ističe da je pogoršanje političke situacije u zemlji negativno uticalo na rad Instituta, te da je manjak sredstva iz državnog budžeta spriječio to tijelo da poveća ljudske resurse i poboljša tehničku opremu potrebnu za adekvatno ispunjavanje svog mandata.

“Osim toga, vlasti entiteta RS su povećale svoje izazove protiv postojanja Insistuta za nestale osobe i rada njegovog Upravnog odbora”, dodaje on.

Također navodi da nema napretka u punoj implementaciji Zakona o nestalim osobama, uključujući u uspostavljanju fonda za porodice, kao i usklađivanju entitetskih zakona sa državnim zakonom.

Pozdravio je napredak u Federaciji BiH usvajanjem Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata krajem jula, kojim su prepoznata djeca rođena nakon ratnog silovanja kao posebna kategorija sa jednakim socijalnim pravima. Osim toga, definirana su i ojačana prava civilnih žrtava rata, uključujući žrtve seksualnog nasilja u sukobu. Zakon stupa na snagu 1. januara 2024. godine u FBiH.

“Međutim, nakon rata, žrtve u BiH su se suočile s kratkim rokom zastare u kojem su mogle tražiti odštetu u građanskim procesima. Ovo ograničenje rezultiralo je nedostatkom reparacija za mnoge kategorije civilnih žrtava rata”, napominje Schmidt.

Naveo je da u mnogim lokacijama porodice žrtava i preživjelih još uvijek ne mogu obilježiti mjesta stradanja.

“U zavisnosti od toga koja etnička grupa ima kontrolu, opštinske vlasti će dozvoliti nekim žrtvama rata da postave spomen obilježja, ali će drugima to uskratiti. Uvjeren sam da je usvajanje državnog zakona u vezi sa procesima memorijalizacije od ključnog značaja za odavanje poštivanja sjećanja na žrtve”, istakao je.

Naveo je da još uvijek nedostaje sveobuhvatan program za civilne žrtve torture, uključujući bivše zatočenike u logorima i preživjele seksualnog nasilja u sukobu, kao i za porodice nestalih osoba, te da je potreban zakon na državnom nivou kako bi se osigurao nediskriminatorni pristup za sve kategorije žrtava.

“Općenito, politički lideri ne koriste obrazovni sistem kao instrument za prevazilaženje etničkih tenzija i razvijanje osjećaja supraetničkog bosanskog građanstva. Naprotiv, obrazovanje po pitanju historije ostaje ispolitizirano i nastavlja da podstiče nepovjerenje između zajednica i mlađih generacija”, ocjenjuje Schmidt, te dodaje da i dalje nisu implementirane presude Vrhovnog suda FBiH kojima je praksa “dvije škole pod jednim krovom” proglašena diskriminatornom.

Također navodi da naziv bosanskog jezika u entitetu RS ostaje sporno pitanje, te da su roditelji Bošnjaci iz

Liplja i Janje podnijeli tužbe prvostepenim sudovima u Zvorniku, odnosno Bijeljini povodom toga.

Schmidt navodi da se “aktuelna teška politička kriza ogledala u određenim nekoordiniranim akcijama koje su jednostrano poduzeli članovi Predsjedništva BiH”.

“Članovi Predsjedništva i dalje zauzimaju i izražavaju različite stavove o ustavno-pravnom poretku BiH, Dejtonskom sporazumu, ulozi visokog predstavnika, državnoj imovini, agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine, NATO integracijama, vođenju vanjske politike i mnogim drugim pitanjina”, ističe visoki predstavnik.

Komentarišući rad Vijeća ministara, Schmidt pohvalio predsjedavajuću Borjanu Krišto.

“U svom radu, predsjedavajuća Borjana Krišto pokazala je posvećenost, odlučnost i efikasnost u napredovanju ka EU integracijama i ispunjavanju zahtjeva koji su na čekanju iz Mišljenja Evropske komisije. Dosljedno je ponavljala da članstvo BiH u EU predstavlja strateški cilj zemlje koji uživa konsenzus svih političkih aktera i svih nivoa vlasti”, naveo je on.

Zatim se osvrnuo na rad Parlamentarne skupštine.

“Kolektivni odlazak stranaka iz RS-a sa sjednice Predstavničkog doma 19. aprila u znak protesta protiv Zajedničke izjave šest stranaka iz FBiH o državnoj imovini doveo je do blokade ovog zakonodavnog tijela od više od pet sedmica”, naveo je.

Međutim, također je ocijenio da je tempo usvajanja zakona koji je potreban u okviru procesa pristupanja EU porastao je augustu i septembru zbog sporazuma postignutog u okviru Državne koalicije.

Istakao je da najavljeni taktički potez koalicije na vlasti u RS-u da usvajanje bilo kakvog novog zakona uslovljava sporazumom o povlačenju međunarodnih sudija iz Ustavnog suda prijeti da ugrozi kapacitet državnog parlamenta da donosi zakone, te da je ova politika je efektivno pokrenuta 4. oktobra kada je Klub poslanika Srba u Domu naroda glasao protiv svih zakona na dnevnom redu.

Što se tiče funkcionisanja Ustavnog suda BiH, Schmidt je istakao da ni Predstavnički dom FBiH ni NSRS još uvijek nisu ispunili svoju obavezu imenovanja zamjene za sudiju Matu Tadića i sudiju Miodraga Simovića, koji su penzionisani u augustu, odnosno novembru 2022. godine.

“Odbijanje NSRS da imenuje zamjene za penzionisanog Simovića i za sudiju Zlatka Kneževića, za kojeg se očekuje da će napustiti Sud do kraja 2023. godine, dio je smišljene politike nesaradnje sa Ustavnim sudom BiH iznesene u zajedničkoj izjavi vladajuće koalicije u entietu RS od 24. aprila”, naveo je.

Nakon što je Ustavni sud BiH 2. marta 2023. godine donio privremenu privremenu mjeru zabrane primjene Zakona o nepokretnostima RS,

Istakao da je su pojačani napadi i pritisci na Ustavni sud iz entiteta RS nakon što je donijeta privremena mjeru zabrane primjene Zakona o nep

“Intenzivirani napori da se prekine međunarodno prisustvo u Sudu zahtijevaju pažljivo ispitivanje više nego ikada, budući da su međunarodne sudije ključne za očuvanje Ustava BiH i održavanje sposobnosti Suda da prevaziđe političke prepreke i nastavi svoj rad. Promjena načina imenovanja može dovesti do neprihvatljivog pritiska na postojeće međunarodne sudije da podnesu ostavku”, istakao je Schmidt.

Federacija BiH

Schmidt navodi da je dan nakon njegove odluke u aprilu Predstavniički dom FBiH potvrdio većinom glasova formiranje nove Vlade, ali da su prije glasanja sjednicu napustili predstavnici novih opozicionih stranaka SDA i DF.

“Kako bih intervenirao samo ako je to neophodno, moja Odluka vrijedi samo za ovaj izborni ciklus i poziva Parlament FBiH da izradi dugoročno rješenje kako bi se spriječile buduće blokade u formiranju Vlade FBiH. U institucijama FBiH već je poduzeto nekoliko parlamentarnih inicijativa za pronalaženje ovakvog dugoročnog rješenja. Pozdravljam ove inicijative i nadam se da će naići na podršku oba doma”, naveo je Schmidt.

Istakao je da su se domovi Parlamenta FBiH često sastajali, pri čemu je Predstavnički dom održao pet redovnih i dvije vanredne sjednice, a Dom naroda tri redovne sjednice. Dodao je da je u izvještajnom periodu skupština povećala svoj zakonodavni učinak usvajanjem pet novih zakona, kao i šest prijedloga izmjena i dopuna postojećih zakona i sedam nacrta zakona.

Spomenuo je i zahtjev za smjenu Sanje Vlaisavljević, ministrice kulture i sporta FBiH, kao odgovor na njenu izjavu u vezi s osuđenim ratnim zločincem Dariom Kordićem.

Republika Srpska

“U izvještajnom periodu došlo je do daljeg pogoršanja političke klime zbog različitih radnji vlasti RS. Vlasti RS na čelu sa predsjednikom Dodikom poduzele su korake koji prijete da paraliziraju funkcionalnost BiH kao države”, navodi Schmidt, te ponavlja ranije navedene stavke po ovom pitanju.

Ističe da su vlasti RS i politički lideri počeli organizirati sedmične proteste, privremeno blokirajući saobraćaj na međuentitetskoj graničnoj liniji s porukom da postoji “granica” između entiteta. Ovi skupovi “ne samo da stvaraju okruženje podjela i promovišu međuetničku mržnju, već i postavljaju plodno tlo za potencijalne buduće incidente”, upozorava.

Navodi da je NSRS usvojila zakon kojim se kleveta tretira kao krivično djelo.

“U okruženju koje ne garantuje nezavisno pravosuđe, primjena ovog zakona može imati dalekosežne posljedice. To dodatno ograničava građanski prostor u RS-u i lako se može koristiti za ućutkivanje, obeshrabrivanje, prijetnje i kažnjavanje nezavisnih novinara, medija, aktivista nevladinih organizacija i građana RS-a koji izražavaju različita politička mišljenja”, ističe Schmidt.

Još jedan potez koji je ocijeno kao “veoma problematičan” je Nacrt zakona o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija “koji ograničava građanski prostor za NVO i medije, nalik na tzv. zakone o stranim agentima”.

Više u prilogu Tine Jelin Dizdar.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare