Nakon posljednjeg zemljotresa koji je pogodio područje Bosne i Hercegovine, ali i zemlje regije, brojna pitanja isplivala su na površinu. Istražili smo kakve mjerne instrumente imamo, kako se i gdje održavaju, koliko su stari i ono najvažnije, koliko i da li ikako nadležni i odgovorni osnivači hidrometeoroloških zavoda ulažu u razvoj seizmologije.

Grdonj je mjesto odakle su počela prva seizmološka istraživanja u bivšoj Jugoslaviji. Sarajevo je prvo imalo mehanički seizmograf. Poslije rata sve je premješteno na Bjelave, gdje slika i nije puno drugačija. U prostoru gdje je smješten mjerni uređaj za praćenje zemljotresa u Sarajevu nalaze se vlažan zid, boce pod pritiskom i umivaonik.

Starost digitalnih instrumenata je više od 10 godina, dobiveni od Slovačke i NATO-a. Osim Sarajeva, pozicionirani su u Bihaću, Tuzli, Mostaru, Livnu.

“Ružno je da kažemo da su u lošem stanju, ali su kao i svaki tehnički instrument, treba ih baždariti, popravljati , imaju neki svoj vijek trajanja, nama bi trebalo sad nekih seizmografa”, kazala je Amra Krehić, viši samostalni referent u centru.

U odnosu na Federaciju BiH, nešto brojnija sa mrežom seizmoloških stanica je Republika Srpska, podaci su sa zvanične web stranice Republičkog hidromoteorološkog zavoda. Devet je digitalnih automatskih stanica od kojih su tri sa širokopojasnim senzorom u Banjaluci, Han Pijesku i Mrakovici, a ostale su kratkoperiodične.

Posljednja privremena modernizacija prema dostupnim informacija bila je 2018. godine u okviru projekta AlpArray kada je u Srbcu, Mrakovici i Klekovači privremeno instalirane širokopojasne mjerne stanice. Sličan projektat, sa privremenim modernijim instrumentima, njih pet, očekuju od ljeta i u Federalnom hidrometerološkom zavodu. Vlasti osim odobrenja za učešće u tom projektu nisu ništa drugo poduzele.

“Nadamo se da će se nešto riješiti, u našu korist da ćemo dobiti neke seizmografe i poslije tog projekta da će vlada nešto uraditi. To je sad privremenog karaktera, međutim imali smo razgovor sa kolegama iz ETH-a instituta i nadaju se da bi mogli makar jedan (uređaj) da nam ostave, ali vidjet ćemo to je stvar instituta, politike”, dodala je Krehić.

Nedjelja, vrijeme blagdana, ili drugi razlozi su zbog kojih niko od konktaktiranih stručnjaka i predstavnika vlasti nisu ponudili odgovore na pitanja koliko se ulaže u opremu, kako i gdje se čuvaju, a kako bi se trebali čuvati, kako se održavaju i koliko često i niz drugih. Profesor Nedžad Korajlić, kao koautor u knjizi Praktikum za krizni menadžment aktualizira pitanje posljednjih zemljotresa. Imperativ je zaštita ljudskih života naglašava.

“Da pokušamo reagovati prije nego što se nešto desi . Sigurno jedna od mogućnosti je korištenje naučnih resursa i njihovih laboratorija i svega ostalog. Te laboratorije moraju biti u uslovnim prostorijama, ti uređaji moraju biti u klimatiziranim prostorijama, uslovno kako bi se moglo ovo kvalitetno mjereti, nažalost mi to nemamo”, pojasnio je Nedžad Korajlić, profesor FKN.

Imamo li takve prostore prosudite sami.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad