Sarajlić za N1: Saobraćajna nesreća nastaje u sekundi, ne kupujte mladima "zvijeri" od automobila

Poražavajuća statistika

Statistike su zaista poražavajuće kada se osvrnemo na 2025. godinu u kojoj je zabilježeno oko 43.000 saobraćajnih nesreća, dok je 288 osoba izgubilo život. To znači da u prosjeku svaki dan imamo više od 100 saobraćajnih nesreća. Sarajlić ističe da smo po ovome izuzetak u širem kontekstu.

"Nažalost, mi gotovo jedini bilježimo porast broja saobraćajnih nezgoda i broja poginulih i dosta smo ugroženi kada su u pitanju saobraćajne nezgode. Dosta ginemo. Dakle, ovdje nema zaista kompromisa. Ovdje ne smije biti nikakvog sistema da nešto zaobilazimo. Kada su u pitanju zemlje regiona, one su otprilike na nekom konstantnom nivou, odnosno na prošlogodišnjim nivoima. Mi jedini imamo bilježenje porasta broja poginulih i broja saobraćajnih nezgoda, dok u Evropskoj uniji u mnogim akcijama imaju oko minus 3% broja saobraćajnih nezgoda i poginulih", naglašava Sarajlić.

Vještak se osvrnuo i na mentalitet domaćih vozača u kontekstu ekonomske krize i poskupljenja goriva. Priznaje kako je očekivao da će više cijene smanjiti broj vozila na cestama, ali se to nije dogodilo.

"Mentalitet našeg čovjeka je da će sve žrtvovati na uštrb toga da koristi svoj auto. Znači, neće on ostaviti svoj auto bez velikog pritiska, bilo cjenovnog, bilo sigurnosnog ili bilo čega drugog", objašnjava on. Istovremeno, Sarajlić ističe da bi se dnevne migracije morale prebaciti na ekološki održive vidove transporta poput bicikala i romobila, ali da prepreku predstavlja društvena percepcija. "Naš čovjek kaže koristio je auto, pa sada prešao na bicikl, to se smatra nekim primitivizmom. Nije tačno. To je nacionalna svijest. Mi se moramo prebaciti sa korištenja putničkih automobila na ekološki održive vidove transporta", kazao je.

Poseban problem je dolazak proljeća

Poseban problem predstavlja dolazak proljeća i povratak motociklista na ceste.

"Oni izvlače svoje motocikle iz garaža, željni velikih brzina. Biciklista gotovo da i nemamo zimi jer naša klimatologija to ne dozvoljava. I onda vozači ne prepoznaju, ne obraćaju pažnju na te učesnike u saobraćaju. Uvijek u proljeće imamo povećan broj poginulih biciklista i motociklista. Što s aspekta motociklista koji žele svoje motore dovesti do većih brzina, što sa aspekta putničkih automobila i vozača kamiona koji tokom zime nisu prepoznavali ove učesnike. Odjednom se pojave, ne obraćajući dodatno pažnju na njih, i onda se dešavaju ove konfliktne situacije", upozorava Sarajlić.

Vještak posebno naglašava da niko u saobraćaj ne ulazi s namjerom da izazove nesreću.

"Niko nikada nije sjeo u automobil ili na bicikl sa namjerom da sebe ozlijedi ili nekome drugome nanese štetu. Uvijek je to trenutak precijenjenosti svojih sposobnosti, sposobnosti svog vozila, a i trenutak nepažnje. Upozoravam građane, ne nastaje saobraćajna nezgoda za sat ili deset minuta. Ona nastaje u trenucima. Mi se postavljamo na način da kada upravljamo svojim vozilom, mi smo čovjek, a druge učesnike smatramo nekim robotima koji trebaju nama da ustupe pravo prvenstva. Zaboravljamo da s druge strane stoji čovjek", naveo je Sarajlić.

Govoreći o uzrocima nesreća, Sarajlić podvlači da je stanje na cesti ogledalo društva.

"Sve ono što mi možemo u svojim porodicama sakriti, izlazi na saobraćajnicu. Vi sirenu ne čujete na cestama u nekim gradovima svijeta, a kod nas, na žuto svjetlo ako ne krenete, odmah se trubi. Ne postoji nivo saobraćajne kulture i civilizovanosti. Saobraćajnica je javna površina na kojoj svi učestvujemo pod jednakim uslovima. Ne može se dogoditi da svi uvijek žurimo", kaže on, dodajući da su mobilni telefoni danas najveći ometači pažnje koji produžavaju vrijeme reagovanja, baš kao i alkoholiziranost.

Na pitanje o preventivnim mjerama i mogućnosti oštrijih kazni, Sarajlić smatra da ne treba izmišljati nova rješenja, već preuzeti evropske prakse.

"Mi kao građani smo skloni da kritikujemo policiju koja jedina kroz represivne mjere dovodi ovaj sistem u prihvatljivu koncepciju. Nedostaju nam razne mjere preventive koje se ogledaju u uspostavljanju agencije za bezbjednost saobraćaja, prije svega na državnom nivou, koja bi provodila kampanje da ljude podsjeti na ono što već znaju, ali zaboravljaju. Treba ljude educirati kroz kampanje, sajmove i medije", dodao je.

Vještak je povukao i paralelu sa važnošću prve pomoći i kontinuirane edukacije.

"Mi znamo upravljati vozilom, ali nismo prošli samo to, prošli smo i prvu pomoć. Jesmo li sada spremni pružiti prvu pomoć na adekvatan način čovjeku, a možemo nekome spasiti život? Nismo, jer nismo imali ponavljanje. Neki ljudi su položili prije 40 godina kada nije postojao kružni tok niti savremena rješenja", ističe Sarajlić, navodeći primjer Hrvatske gdje autoklubovi često promovišu pravila ponašanja.

Poruka mladima i roditeljima

Statistike za prve mjesece 2026. godine pokazuju da smo na nivou prošle godine, što predstavlja nazadak. Sarajlić napominje da se najviše života gubi na magistralnim putevima koji nisu savremeni.

"Izgradnjom autoputeva direktno doprinosimo smanjenju broja nesreća i poginulih. Autoput nije samo razvoj privrede nego i spašavanje života. Između Zenice i Sarajeva, na magistralnom putu godišnje je ginulo između 10 i 15 ljudi. Kada smo izgradili autoput, imamo dvije ili tri poginule osobe u tri godine. Jedna žrtva u saobraćaju košta državu između 60.000 i 70.000 maraka, ne računajući emocionalni aspekt", pojasnio je Sarajlić.

Kritikujući sporost u izgradnji infrastrukture, Sarajlić naglašava da tu ne smije biti kompromisa, ali da su prepreka često imovinsko-pravni odnosi.

"Ljudi ne žele ustupiti zemljište, a to je opće dobro. Moramo biti svjesni šireg interesa. Ono što možemo svi uraditi jeste da pogledamo sebe i da se preispitamo kakvi smo kao vozači. Neki voze kao u videoigrici, kao da imaju više života. Društvo ne možemo promijeniti kod starijih ljudi, moramo odgajati nove generacije", objašnjava on.

Na kraju, uputio je apel roditeljima u vezi sa mladim vozačima.

"Naši roditelji su nas puštali da sami idemo u školu i učili nas odgovornosti, a danas im činimo medvjeđu uslugu vozeći ih svugdje. Greška je kupovati snažne automobile početnicima. Njegov mentalni razvoj nije spreman za takvo vozilo, to je kao da mu dajete oružje. Kupimo slabiji automobil, dajmo mu vrijeme da nauči. Mladi vozači često žele da se dokažu pred društvom i to završi tragično. Ohrabrimo našu djecu da budu samostalna u saobraćaju, ali uz nadzor, kako bismo odgajali generacije koje će biti bolje od nas", zaključio je Sarajlić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad