Jedan od najvećih izazova u Bosni i Hercegovini je pronalaženje održivih rješenja za tretman voda nakon upotrebe. Oko 75 posto stanovništva u BiH ima pristup javnim uslugama vodosnabdijevanja, dok je samo oko 40 posto stanovništva pokriveno javnim uslugama odvodnje otpadnih voda, kazao je Tarik Kupusović, stručnjak za vode.

Uvodničari na redovnoj sesiji Kruga 99 govorili su na temu “Zelena agenda za Zapadni Balkan – implementacija u BiH”.

Utjecaj nove evropske strategije za razvoj regije

Dubravka Bošnjak, stručnjakinja za energetsku efikasnost, kazala je da je jako važno razgovarati o ovim temama u pravo vrijeme.

Kako je kazala, ovdje su da predstave projekat “Zelena agenda za Zapadni Balkan – implementacija u BiH”.

Bošnjak je navela da je u okviru projekta oformljena radna grupa za okoliš.

“Članovi radne grupe su s okolišnog aspekta razmatrali mogući utjecaj nove evropske strategije za razvoj regije, koja je prihvaćena od vlada zemalja Zapadnog Balkana i potpisana u Sofiji u novembru 2020. godine. Ovom strategijom se promoviše prelazak s tradicionalnog ekonomskog modela na održivu ekonomiju, a ona je podijeljena na pet glavnih oblasti”, pojasnila je Bošnjak.

Jedna se odnosi na dekarbonizaciju zemlje, druga obuhvata kružnu ekonomiju, a treća se posvećuje borbi protiv zagađivanja zraka, vode i tla.

“Osim toga, stvaranje održivih ruralnih područja, održivih sistema hrane te biodiverzitet su teme koje su obuhvaćene četvrtom i petom oblašću”, kazala je Bošnjak.

Podsjetila je da su se potpisivanjem ovog dokumenta, zemlje regije uključujući i BiH, obavezale da će raditi na tome da Evropa postane klimatski neutralna do 2050. godine.

“Naša radna grupa je analizirala stanje u četiri oblasti i na osnovu toga smo napravili nekoliko preporuka. Generalni zaključak radne grupe jeste da je neophodna uspostava funkcionalnog mehanizma međusektorske koordinacije. U jednoj administrativni veoma kompleksnoj državi vrlo je bitno da se definišu uloge i odgovornosti u procesu implementacije Zelene agende”, izjavila je Bošnjak.

Smatra da je potrebna i uspostava pravnog okvira u skladu s novim zahtjevima i uključiti druge nivoe vlasti u donošenje odluka i implementaciju ovog planu, misleći na lokalnu zajednicu, civilno i akademsko društvo…

Govoreći o tačkama u Zelenoj agendi, kazala je da je mnogo toga što se treba uraditi.

“Istaknuto je da moramo voditi računa da je Zapadni Balkan regija koja je teško pogođena klimatskim promjenama i da to zahtijeva hitno smanjenje stakleničkog gasa i povećanje otpornosti na utjecaj klimatskih promjena”, pojasnila je Bošnjak.

Tretman voda nakon upotrebe

Tarik Kupusović, stručnjak za vode, smatra da voda ima presudan utjecaj na ljudsko zdravlja, društveni i ekonomski razvoj te funkcije eko-sistema.

“Jedan od najvećih izazova u BiH je pronalaženje održivih rješenja za tretman voda nakon upotrebe. Oko 75 posto stanovništva u BiH ima pristup javnim uslugama vodosnabdijevanja, dok je samo oko 40 posto stanovništva pokriveno javnim uslugama odvodnje otpadnih voda. Ukupno je samo 15 posto stanovništva priključeno na postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Veći dio od oko 15 izgrađenih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda radi veoma slabo ili su potpuno zapušteni, dok kanalizacioni sistemi obuhvataju samo dio urbane populacije te su u izuzetno lošem stanju. Zbog gubitaka i nelegalnih priključaka, do postrojenja se dovodi samo jedan dio prikupljenih otpadnih voda”, rekao je Kupusović.

Nepokrivena oblast zakonom o šumama

Prema njegovim riječima, postojeći zakoni o komunalnim djelatnostima nisu dobro niti u dovoljnoj mjeri regulisali odnose u obavljanju komunalnih djelatnosti između jedinica lokalne samouprave i davalaca komunalnih usluga, pa ih treba mijenjati.

“Takođe je neophodno ojačati kapacitete, odgovornost i neovisnost inspekcija, te njihov odnos prema privatnom i javnom sektoru, kada su u pitanju vode, potpuno izjednačiti. Upravljanje vodama u BiH uopće, predstavlja vrlo složeno pitanje, jer su uspostavljena tri vodna područja rijeke Save (pod ingerencijom FBiH, RS i BD), kao dijela međunarodnih slivova Save i Dunava, i još dva vodna područja međunarodnog sliva Jadranskog mora (FBiH i RS). Neophodne su jasne procedure, da bi sve relevantne institucije djelovale zajednički i koordinirano. Procijenjeni troškovi aproksimacije za sektor voda, planirani do 2033., su 3,8 milijardi eura, odnosno 55 posto od ukupnog troška aproksimacije s pravnom stečevinom EU svih podsektora okoliša”, dodao je Kupusović.

Martin Tais, fizičar i stručnjak za zrak, podsjetio je da je kvalitet zraka u BiH loš.

“Imamo velike izvore emisije. Kvalitetom zraka treba upravljati, mjeriti, vidjeti rezultate, napraviti strategije. Mi još uvijek nemamo vizije. Rješenje je osnovno, u suštini smanjiti emisije štetnih gasova u zrak”, rekao je Tais.

Mehmed Cero, stručnjak za biodiverzitet, rekao je da trenutno u Federaciji BiH ima potpuno nepokrivenu oblast zakonom o šumama.

“Šume su dio biodiverziteta”, pojasnio je Cero.