Najveća kazna za ratni zločin u BiH nije za genocid

Vijesti 13. jun 202321:35 0 komentara

Nakon posljednje drugostepene presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a podnijeli su glavni tužilac i predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma. Istakli su kako pravda još nije zadovoljena. Upozorili su Brammertz i Santana na veličanje ratnih zločina i negiranje genocida, ali i pozvali domaće pravosuđe da nastavi raditi na nekoliko hiljada slučajeva ratnih zločina. Istražili smo šta je to do sada urađeno pred Tužilaštvom i Sudom BiH.

Prve pravosnažne presude za ratne zločine pred Sudom Bosne i Hercegovine izrečene su davne 2006. godine. Do kraja 2022. izrečeno ih je čak 263, oslobađajućih, ali mnogo više osuđujućih. Hiljade i hiljade godina zatvora. Prva pravosnažna presuda za genocid izrečena je 2009. godine. Milenko Trifunović i još četvorica osuđeni su na više od 150 godina zatvora zbog strijeljanja više od 1000 Bošnjaka u selu Kravica. No, zbog pogrešne primjene zakona Ustavni sud je presude ukinuo i suđenje je obnovljeno. Od tada do danas maksimalna kazna za genocid pred Sudom BiH je 20 godina.

“Nacionalni sudovi preuzimaju odgovornost da osiguraju pravdu. Za zločine na prostoru bivše Jugoslavije državni tužioci imaju još nekoliko hiljada slučajeva s kojima se treba suočiti, u smislu dokaza i pravne pomoći moj ured im je na raspolaganju. Ali i kada je riječ o pomoći u regionalnoj saradnji koja ostaje do danas problematična”, rekao je Serge Brammertz, tužilac Mehanizma.

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je više od 200 godina zatvora u presudama za genocid. Bilo bi i više da presude nisu pale na Ustavnom sudu, kako smo ranije naveli. Tako je Duško Jević umjesto 32, dobio 20 godina zatvora. Milorad Trbić umjesto 30, također 20 godina. U periodu od 2006. do kraja 2022. osuđeno je 13 osoba, dok ih je jednako toliko oslobođeno optužbi za genocid. No, najveća kazna pred Sudom BiH nije i za najveći zločin – genocid, upravo zbog odluke Ustavnog suda BiH da se primjenjuje blaži Krivični zakon iz SFRJ. Najveće zatvorske kazne izrečene su za zločin protiv čovječnosti. 2008. Gojku Jankoviću 34 godine zatvora za zločine u Foči. Francu Kosu 2013. godine 35 godina za zločine kod Zvornika. Te najveća kazna ikad za ratne zločine – Veselinu Vlahoviću Batku, 42 godine zatvora. Mnogi optuženi, ali i osuđeni, i danas su nedostupni bh. pravosuđu.

“Veliki je broj nedostupnih prijavljenih i osumnjičenih lica. U 123 predmeta nalazi se nedostupno 361 lice, koja se u najvećem broju nalaze u zemljama regije i koji većinom imaju dvojna državljanstva, stoga je njihovo izručenje nemoguće očekivati. Zbog toga Tužilaštvo BiH, pokušava u okviru regionalne saradnje iznaći modalitet za borbu protiv nekažnjivosti procesuiranja osoba koje su u regionu”, navode iz Tužilaštva BiH.

Od 2006. do danas, Tužilaštvo je podiglo više od 1000 optužnica za ratne zločine. Presuđeno je više od 320 osoba, od kojih su četiri žene. Izrečeno je, podaci su Tužilaštva BiH, više od 3450 godina zatvora. Svjedočilo je više od 13 hiljada svjedoka. U Odjelu za ratne zločine uposlena su 22 tužioca, a do nedavno je na čelu Odjela bio danas glavni tužilac Milanko Kajganić. I nakon stotina pravosnažnih presuda, ova institucija danas ne može da se izbori s onima koji zločine negiraju.

“Iz medija sam prije nekih dva mjeseca obaviješten da je Kancelarija disciplinskog tužitelja protiv mene navodno formirala predmet zbog mog posljednjeg intervjua za RTRS, dok ne dobijem njihovu odluku da li je taj intervju bio iz bilo kojih razloga problematičan ja neću davati druge izjave”, kazao je Milanko Kajganić, glavni državni tužilac.

Upravo su čelni ljudi Međunarodnog mehanizma tužilac Brammertz i sutkinja Graciela Gatti Santana upozorili Vijeće sigurnosti UN-a na sramotnu praksu veličanja zločinaca i nesaradnje susjedne Srbije u procesuiranju.

“Postoji zabrinjavajući trend negiranja genocida, veličanja ratnih zločina, neprekidni pokušaji prekrajanja historije, ali i provokativne izjave osuđenih osoba koje besramno priznaju da bi sve ponovo počinile”, rekla je Graciela Gatti Santana, predsjednica Mehanizma.

Trend procesuiranja ratnih zločina se kroz godine pred bh. pravosuđem mijenja. Godine 2016. izrečeno je čak 27 presuda, no zatvorska kazna znatno manja u odnosu na 2009. kada je izrečeno manje presuda, ali više od 400 godina zatvora. Posljednjih godina, kazne su znatno blaže.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!