Najmanje trinaest prosvjetnih radnika je u proteklih deset godina osuđeno za seksualno zlostavljanje učenika u školama, a više od polovine ih je nakon presude nastavilo raditi sa djecom, objavio je CIN. Kako zakonodavstvo omogućava presuđenim pedofilima da se vrate na radna mjesta i rade tiho do penzije i šta se može i mora promijeniti razgovarali smo sa Dženitom Lutvić, novinarkom Centra za istraživačko novinarstvo, Gordanom Rajić, ombudsmankom za djecu Republike Srpske i Eneidom Hasanovićem, šefom Odsjeka za saradnju sa EUROPOL-om i INTERPOL-om u Federalnoj upravi policije.

Hasanović navodi da je pedofilija problem koji se stalno ponavlja.

“Nemoguće je prevenirati ovu vrstu krivičnih djela. Problem je što imamo i veliki broj povratnika u vršenju ovih krivičnih djela. Za 11 mjeseci ove godine 53 krivična djela su bila u domenu bludnih radnji, od toga je 9 povratnika u vršenju ovih krivičnih djela. Pedofilija spada u poremećaje bolesti i kao takva je neizlječiva, ali se može uz određene tretmane držati pod kontrolom“, kazao je.

Prema njegovim riječima, potrebne su dodatne zakonske regulative kako bi se sklonili na druga radna mjesta.

“Ne možemo im zabraniti da rade, ali moramo ih dovesti u kontekst da ne mogu više raditi s djecom. naše krivično zakonodavstvo omogućava i tu jednu mjeru, samo ne znam zašto sud je ne preduzima. Od pet klauzula zabrana, jedna zabrana je i obavljanje određene djelatnosti. Ukoliko donesemo adekvatnu presudu, trebalo bi da se donese i ova klauzula zabrana obavljanja određene djelatnosti kako bi smanjili taj broj ljudi koji bi se vraćali u kontakt s djecom”, pojasnio je.

Lutvić je kazala da je CIN istraživanje o seksualnom uznemiravanju i zlostavljanjima u obrazovnim ustanovama radio tokom prošle godine.

“Prilikom istraživanja tih slučajeva pretraživali smo presude koje se vežu za osnovne i srednje škole. Nekih 40 sudova u BiH sam obišla, gdje sam pregledavala stotine tih presuda u kojima sam pokušavala naći prosvjetne radnike. Sigurno je hiljade ljudi presuđeno za ova krivična djela, ali nemamo neku bazu gdje bismo ih mogli imati sve na jednom mjestu“, kazala je.

Kaže da ju je najviše iritiralo prikrivanje podataka u presudama.

“U nekim slučajevima imena žrtava su bila transparentna u presudama, dok su imena osuđenih lica prikrivena. Ili smo imali samo njihove inicijale pa vidimo da je nastavnik. Nekim nezvaničnim kanalima pokušavali smo doći do informacije ko je taj nastavnik i u kojoj školi radi. Kad smo ustanovili ko su ti ljudi i kad smo kontaktirali te škole, postoji neki vid protekcije tih ljudi, jer se rukovodstvo škola apsolutno ograđuje od toga da uopće priča bilo šta o tim nastavnicima“, kazala je.

Rajić ističe da je prevencija najbolji vid zaštite, te podsjeća da je BiH potpisnica konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zloupotrebe.

“Jedna od mjera je i uvođenje posebnog registra tih lica kako bi se sprečio kontakt tih lica sa djecom. Kada dođe do seksualnog zlostavljanja i kada se slučaj prijavi, dolazi do problema u samom postupku jer je jako teško dokazati ova krivična djela. Često je problematičan i uzrast djeteta, nema dovoljno dokaza i sve to daje poruku žrtvama da ipak ćute o tome i ne prijevljuju, da neće dobiti adekvatnu pravnu zaštitu. Mislim da moramo raditi na jaćanju tog pravosudnog zaštitnog sistema i poslati poruku da će žrtva dobiti adekvatnu zaštitu i podršku, a s druge strane da će počinilac biti adekvatno kažnjen“, kazala je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad