Bh. stručnjakinja za cyber sigurnost Arnela Šabanović početkom ove sedmice objavila je informaciju da su se lični dokumenti građana Bosne i Hercegovini pojavili na takozvanom dark webu, odnosno crnom internet tržištu, što je otvorilo mogućnost kriminalnim pojedincima i grupama za razne malverzacije i ilegalne aktivnosti, koristeći ove dokumente. Šta se zapravo desilo i kako su pasoši bh. završili na crnom tržištu, Šabanović je pojasnila za N1.

Šta su deep web i dark web?

Ako zamislite internet kao ogromno more ili okean, ono što vidimo iznad površine su sve stranice koje su lako dostupne putem standardnih pretraživača, poput Googlea. Deep web je mnogo veći dio tog ledenog brijega i skriven je ispod površine, tu su svi podaci i stranice koji nisu indeksirani u pretraživačima. Dark web, s druge strane, je kao mračna pećina unutar tog ledenog brijega, dakle mali je dio i najopasniji. Za pristup treba da imate poseban software – Tor pretraživač, i tu se nalaze sve te ilegalne aktivnosti, poput crnog tržišta, trgovine ukradenim podacima, falsifikovanim dokumentima, i svim drugim kriminalnim radnjama.

Otkud pasoši bh. građana na dark webu?

Otkrila sam da su pasoši bh. državljana dostupni na dark webu i to kroz vlastitu analizu procurjelih baza podataka i foruma gdje se takvi dokumenti dijele i prodaju. Svakodnevno pokušavam dati svoj doprinos u polju kibernetičke sigurnosti, istražujući razlicite izvore i analizirajući podatke koji se pojavljuju na ilegalnim tržištima. Pratila sam jedan izvor i analizirala uzorke objavljenih dokumenata i naišla sam na pasoše za koje sam utvrdila da su autentični, i ovakvi podaci često cirkulšu u kriminalnim mrežama i mogu biti zloupotrebljeni na različite načine.

Čitajte još: Na dark webu se prodaju pasoši građana BiH: Mnogi to ne znaju

Na koje načine dokumenti građana mogu biti zloupotrijebljeni?

Vlasnici ovih pasoša mogu biti izloženi raznim zloupotrebama – od krađe indentitta do korištenja dokumenata za ilegalne aktivnosti poput financijskh prevara, pranja novca ili falsifikovanja ovih dokumenata. I vjerujem da je možda čak i najozbiljnija stvar kad se ovi podaci povežu s kriptovalutama, jer na dark webu se često prodaju kradeni identieti koji se koriste za otvaranje laznih naloga na kripto berzama. Na taj način kriminalci mogu da operu novac ili da izvedu financijske prevare bez otkrivanja svog pravog identiteta.

Kako ovakva vrsta dokumenata završi na crnom tržištu?

Mogućnosti su velike, od hakerskih napada kada kriminalci upadnu u baze podataka, institucija, turističkih agencija, hotela i nekih drugih organizacija koje čuvaju kopije pasoša, zatim putem prevara i phishing napada kada ljudi nesvjesno dostave svoje podatke putem lažnih emailova ili stranica koje izgledaju legitimno. I naravno, putem neovlaštenog kopiranja i prodaje kada se pasoš zloupotrijebi od strane pojedinaca koji imaju pristup tim dokumentima, poput zaposlenih u određenim službama ili prevarantima koji ih ustvari prikupljaju i preprodaju.

Kako se zaštititi?

Ono što je možda i najgore jeste da su ovi podaci dostupni svima koji su spremni da ih plate, ne postoji nikakva kontrola time ni gdje će da završe, mogu da ih koriste pojedinci koji žele da ukradu identitet, krim organizacije ili čak osobe koje su umiješane u ozbiljne ilegalne aktivnosti. Važno je da se ljudi informišu o načinima zaštite ličnih podataka i da nadležne institucije reaguju kako bi se spriječila dalja zloupotreba.

BONUS VIDEO

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje