Dok BiH obilježava Dan pobjede i Dan Evrope sve je dalje od Brisela: "Bez konsenzusa nema novca iz Plana rasta"

Dan pobjede u Rusiji koji se obilježava 9. maja jedan je od najvažnijih državnih praznika kojim se slavi pobjeda Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Dok su prethodnih godina Crvenim trgom prolazili interkontinentalni balistički projektili i moderna oklopna vozila, u sjeni petogodišnjeg rata u Ukrajini, današnja ceremonija koncentrisana je na vojne jedinice i tradicionalni prelet borbenih aviona.

U svom obraćanju, predsjednik Ruske Federacije ponovo povlači paralelu između Drugog svjetskog rata i rata u Ukrajini, ističući da se ruska vojska bori protiv agresivne sile koju naoružava cijeli NATO savez.

"Ključ uspjeha je naša moralna i etička snaga. Naša hrabrost i junaštvo. Naše jedinstvo i sposobnost da izdržimo sve i prevaziđemo svako iskušenje. Imamo zajednički cilj. Svako daje lični doprinos iza linije fronta. Čvrsto sam uvjeren da je naša stvar pravedna, da smo zajedno i da je pobjeda, oduvijek, bila i uvijek će biti naša", kazao je Vladimir Putin, predsjednik Rusije.

Od evropskih zvaničnika, u Moskvi je bio prisutan slovački premijer Robert Fico koji je poručio da se u evropskim državama “iskrivljuje istorija” i da nema dovoljno poštovanja prema događajima iz Drugog svjetskog rata. Ove godine nije bilo predsjednika Srbije, ali je Paradi, kao i godinama unazad, prisustvovala delegacija iz bh. entiteta Republika Srpska, čime su, kažu, potvrdili prijateljski odnos s ruskim narodom i Ruskom Federacijom.

“Ovo je još jedan prikaz i naš doprinos slobodarskoj ideji, istoriji pamćenja i kulturi sjećanja, na antifašističku, slobodarsku borbu, pogotovo danas", naveo je Siniša Karan, predsjednik RS.

"Mnoge stvari se mijenjaju, revizija istorije je u toku. Banalizuje se nacizam, zaboravljaju se žrtve nas, koji smo predstavnici porodica i potomci onih koji su položili najviše vrijednosti, da bi nacizam bio pobijeđen", dodao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS.

"I ovo govori o tome da Rusija ne želi da dođe do revizije istorije, koju pokušavaju da nametnu ovi sa Zapada, a to je važno i za nas, Srbe. Jer, pored Rusije, Srbi su najstradalniji narod u Evropi, zajedno s Jevrejima", tvrdi Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i bivši predsjednik RS.

Uz prigodan kulturno-umjetnički program, Dan pobjede nad fašizmom obilježen je i u Republici Srpskoj, u kojoj je 9.maj, za razliku od Federacije BiH, neradni dan. Brojne delegacije položile su vijence i cvijeće kod spomenika žrtvama fašizma na Trgu palih boraca, u Banjaluci. Ranije je centralnim ulicama prodefilovao i “Besmrtni puk”, u kojem su učestvovali i brojni građani, noseći slike predaka koji su se borili protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu.

Razlike u načinu obilježavanja 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom i nacizmom, između Rusije i ostatka Evrope nikada nisu bile izraženije. Zapadni saveznici kao službeni dan pobjede obilježili su 8.maj. Širom kontinenta, 9. maj obilježava se kao Dan Evrope, u znak sjećanja na Šumanovu deklaraciju iz 1950. godine, koja je postavila temelje evropskih integracija.

U BiH bez razloga za slavlje, Brisel, čini se, nikad dalje. Od evropskih zvaničnika, ipak, poruke ohrabrenja, ali i upozorenja.

"Vjerujemo da je vaša budućnost u Evropskoj uniji. Mnogo se napornog rada ulaže kako bi se to ostvarilo. Sljedeći korak u vašem procesu pristupanja je otvaranje pregovora. To možete postići ako uspijete izgraditi konsenzus u zemlji", poručio je Antonio Costa, predsjednik Evropskog savjeta.

Istovremeno, Delegacija EU u Sarajevu obilježava i 30 godina prisutnosti i djelovanja EU u BiH. Iako blok na različite načine ulaže u socioekonomske reforme koje je pripremaju za članstvo, najveći posao je na bh. vlastima.

"Ipak, ne možemo željeti članstvo u EU za BiH više nego što to žele vlasti ove zemlje. Jasno je da okvir za donošenje odluka u BiH često znači da odluke zahtijevaju vrijeme. Takođe je jasno da su povjerenje, dijalog i politička volja neophodni za funkcionisanje sistema, a toga već neko vrijeme nedostaje", naglasio je Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH.

Istovremeno, šef Delegacije EU u BiH upozorava i da, uprkos razumijevanju složenih političkih okolnosti u BiH, Evropska unija funkcioniše u skladu s jasno definisanim procedurama i rokovima, zbog čega bi izostanak hitnog provođenja reformi iz Plana rasta mogao da dovede u pitanje pristup sredstvima vrijednim 373 miliona evra. Političku napetost u i dodatne podjele u BiH podgrijava aktuelizovanje tzv. “trećeg enititeta”, poručuju predstavnici Kruga 99.

"Diskusije koje su nedavno vođene u Zagrebu, bio je, zapravo, skup koji je na tragu nekadašnjeg, u međunarodnim sudovima, presuđenog projekta trećeg entiteta, imao za cilj da tu ideju ponovo reafirmiše. Ona sigurno ne bi doprinijela ni evropskim integracijama, niti izgradnji mira i suživota, kakav je zamišljen unutar Dejtonskog mirovnog okvira", mišljenja je Hazim Bašić, član Predsjedništva "Kruga 99".

"Nama nije potreban treći entitet. To je retrogradno za odnose u BiH jer će samo polučiti da će, možda, nakon ovih izbora, doći neka aktuelna konstelacija odnosa, koja će ići nauštrb odnosa Bošnjaka i Hrvata, gdje ćemo možda imati određene političare koji će stopirati infrastukturne projekte koji okružuju hercegbosansku teritoriju u Hercegovini", zaključio je Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja.

Sve ove razlike podsjećaju na potrebu za hitnim dijalogom i izgradnjom povjerenja, kako unutar BiH, tako i u širem evropskom kontekstu. Sve dok se ovako važni datumu različito tumače i obilježavaju, činjenica je da to nije ni blizu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad