Palokaj za N1: BiH najveći "gubitnik" u regionu, Srbiji prijeti gubitak 1,5 milijardi eura

O odnosu domaćih vlasti prema evropskim fondovima, reformama i ukupnom položaju BiH u Briselu za N1 je govorio Augustin Palokaj, novinar Jutarnjeg lista iz Brisela.

“BiH već gubi skoro pola milijarde eura”

Palokaj ocjenjuje da je odnos političara u BiH prema evropskim sredstvima “krajnje neodgovoran”.

“BiH će gotovo sigurno izgubiti još 370 i nešto miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan, a već je izgubila 108 miliona. To je puno više od 400 miliona eura, skoro pola milijarde koju je BiH praktično već izgubila”, rekao je Palokaj.

Dodaje da je riječ o sredstvima koja su direktno namijenjena poboljšanju života građana.

“Za zemlju kakva je Bosna i Hercegovina, koja se i dalje bori za oporavak i funkcionalnost, izgubiti toliki novac ne može se drugačije komentarisati nego kao krajnje neodgovorno ponašanje političara. Oni očito ne osjećaju taj manjak, ali građani svakako osjećaju”, naveo je.

Podsjeća da se za gubitak sredstava znalo godinama unaprijed.

“Znalo se još prije dvije godine šta političari trebaju uraditi da bi iskoristili taj novac, ali to nisu napravili. Očito imaju druge prioritete”, istakao je.

BiH najlošija u regionu

Palokaj upozorava da BiH zaostaje i u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana.

“Šest država regiona izgubiće ukupno više od 700 miliona eura, ali više od polovine tog iznosa odnosi se na Bosnu i Hercegovinu. To jasno pokazuje koliko BiH loše stoji, ne samo u odnosu na EU nego i u odnosu na susjede”, rekao je.

Naglašava i da BiH ostaje jedina zemlja koja još nije usvojila reformsku agendu iz Plana rasta.

“Prošlo je dvije godine od pokretanja tog paketa, a BiH je jedina čiji plan nije usvojen. Postoji realna opasnost da ne iskoristi ništa od tog plana”, upozorio je.

“Odgovornost je isključivo na političarima u BiH”

Govoreći o procesu evropskih integracija, Palokaj ističe da je odgovornost za zastoj u potpunosti na domaćim vlastima.

“BiH ima status kandidata i uslovnu odluku za otvaranje pregovora, uz jasno definisane uvjete. To je bio ogroman napredak, ali nije iskorišten. EU ne blokira BiH, za razliku od nekih drugih slučajeva u regionu. Odgovornost zašto nema napretka je isključivo na političarima u Bosni i Hercegovini”, naglasio je.

Dodaje da Evropska komisija ima ograničen uticaj.

“Komisija podržava zemlje kandidate, ali odluke se donose u Vijeću. Tu ni Marta Kos ni Komisija nemaju presudnu moć”, rekao je.

Konfuzne poruke iz Brisela

Osvrnuo se i na nastup evropske komesarke Marte Kos, ocijenivši da su pojedini odgovori bili nejasni.

“Vidjelo se da nije razumjela pitanje o energetici i obnovljivim izvorima. Odgovorila je potpuno nepovezano, govoreći o pregovorima i građanima. Nije to bio jedini takav slučaj”, kazao je.

Ipak, naglašava da EU formalno ne može komentarisati pojedine političke poteze unutar BiH, niti uvoditi sankcije bez saglasnosti država članica.

Izborna godina i propuštene šanse

Na pitanje može li izborna godina dodatno usporiti reformske procese, Palokaj kaže da napredak nije nemoguć.

“Ako više od 70 posto građana podržava članstvo u EU, političari bi trebali koristiti evropski put kao argument u kampanji, a ne se fokusirati isključivo na očuvanje vlastitih pozicija i etničke teme”, rekao je.

Ipak, priznaje da je takav scenarij teško očekivati.

Brisel gubi strpljenje sa Srbijom

Govoreći o regionu, Palokaj ističe da Srbija ulazi u fazu pojačanog pritiska iz Brisela, uz mogućnost da ostane bez 1,5 milijardi eura.

“To je znak da strpljenje s Vučićem dolazi do kraja, ali ne bih to nazvao ozbiljnom prijetnjom. Uslovi koji su postavljeni Srbiji nisu teški i lako ih može ispuniti”, smatra.

Pojasnio je da se ne govori o formalnom zamrzavanju fondova, već o obustavi isplata dok se ne ispune određeni zahtjevi, poput izmjena zakona vezanih za pravosuđe, u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije, kao i pitanja vezanih za medije i imenovanje članova REM-a.

“Ako Srbija odluči ispuniti te uslove, neće biti posljedica. Ako ne, isplate neće ići dalje, ali bez formalne odluke o zamrzavanju sredstava”, rekao je.

Ipak, naglašava da predsjednik Srbije i dalje ima snažnu podršku unutar evropskih institucija.

“Vučić i dalje ima vrlo jaku zaštitu u institucijama Evropske unije – u kabinetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, kod predsjednika Evropskog vijeća Antonija Košte, kao i u Evropskoj pučkoj stranci. Ta stranka već skoro godinu dana razmatra status Srpske napredne stranke, ali čini se da od njenog isključenja iz te najutjecajnije političke grupe u Evropskom parlamentu neće biti ništa”, naveo je Palokaj.

Zaključuje da je ovo tek početak ozbiljnijeg pritiska na vlast u Srbiji, ali bez zahtjeva koje je teško ispuniti.

“Ovo jeste signal, ali ne traži se ništa što Srbija ne može relativno lako ispuniti”, poručio je.

Crna Gora ispred svih, BiH stagnira

Kada je riječ o napretku ka EU, Palokaj izdvaja Crnu Goru kao lidera.

“Otvorila je sva poglavlja i zatvorila 14, te je najbliže članstvu. Albanija je daleko iza, iako je napravila određeni napredak. Ostale zemlje, uključujući BiH, ne idu naprijed”, rekao je.

Podsjeća i da Sjeverna Makedonija čeka na otvaranje pregovora još od 2009. godine, dok Kosovo nema ni status kandidata.

Promjene u Mađarskoj bez velikih očekivanja

Komentarišući političke promjene u Mađarskoj, Palokaj kaže da ne očekuje dramatične pomake.

"Kada je riječ o regionu, treba biti pošten i reći da je Mađarska bila veliki prijatelj procesa proširenja i da nije kočila nijednu zemlju na putu ka Evropskoj uniji. Problem je, međutim, bio lični odnos Viktora Orbana, a samim tim i odnos cijele mađarske vlade i njenih struktura, prema Miloradu Dodiku i podrška koju su mu pružali u Republici Srpskoj, što je bilo suprotno zajedničkom stavu Evropske unije. To će se mijenjati u okviru šire promjene mađarskog pristupa prema Briselu. Orban je ono što je nazivao “briselskom birokratijom” predstavljao kao neprijatelja i protivnika, te je protiv toga vodio kampanju. Ipak, na izborima je doživio težak poraz. S druge strane, Petar Mađar vodio je proevropsku kampanju, a njegova stranka u Evropskom parlamentu pripada Evropskoj pučkoj stranci. Zbog toga će se promijeniti ponašanje Mađarske u Evropskom vijeću, ne samo kada je riječ o Bosni i Hercegovini, nego i šire – u odnosu prema Rusiji, Ukrajini i djelimično prema Zapadnom Balkanu", mišljenja je Palokaj.

Ističe da je Mađarska i za vrijeme Orbana bila konstruktivna kada je riječ o proširenju na Zapadni Balkan, dok je blokade usmjeravala isključivo prema Ukrajini.

"Suštinski problem u ponašanju Mađarske bili su lični kontakti i podrška koju je pružala Miloradu Dodiku u Bosni i Hercegovini, kao i bezrezervna podrška vlastima u Srbiji, bez obzira na njihove poteze. To će se donekle promijeniti, ali ne očekujem dramatične promjene", kazao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad