Tri godine priče o “balkanskoj ruti” migranata i “sto dana – niko ništa”

Vijesti 10. jan 202119:08

Priča o mogućoj "balkanskoj ruti" najavljena je još 2015. godine. Tri godine su institucije BiH imale vremena za pripreme. No, potencijalni problem svi su ignorisali. Proljeće 2018. prvi migrantski val, i prvi pritisak na USK. Od tada do danas oko 70 hiljada osoba ušlo je u BiH.

“Imamo osobe koje su dobile od Službe za poslove sa strancima rješenje o protjerivanju, a nama kolege iz te Službe kažu da su protjerale preko hiljadu i nešto migranata u proteklih godinu dana, a mi takva lica pronalazimo ponovo u našim kampovima. Što znači da je neko dobio Rješenje, papir u ruke da je protjeran i šta bi trebao sebe sam da protjera, pa naravno da neće otići odavde jer je došao nelegalno ovdje”, rekao je Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK.

I to je tek jedan od apsurda, navodi Šiljdedić. Nedovoljno zaštićena istočna granica, zbog nedostatka policijskog kadra ali i političke volje iz entiteta Republika Srpska. Ozbiljne optužbe na račun rukovodstva Granične policije da više štite hrvatsku granicu od prelazaka migranata. Prebacivanje migranta u policijskim vozilima s teritorije Republike Srpske. Odbijanje lokalnih sredina da prihvataju dio migranta. Sve je rezultiralo s pet kampova u USK. I neviđenim pritiscima na lokalne vlasti da hiljade migranta ostave u samom centru Bihaća u Biri.

“Od 20. aprila mi molimo institucije ove zemlje, skoro 300 dana ih molimo, dajte prihvatite kamp Lipa, dovedite vodu i struju, svu dokumentaciju imamo, sve smo od sebe dali, 550 hiljada smo platili da pripremimo to. Od 30.9. molimo međunarodne organizacije, zahtjevamo od njih imate 250 kontejnera u Biri izmjestite ih na Lipu. Izmjestite i pripremite se za zimu, niko ništa ne poduzima. Sto dana, niko ništa”, kazao je Mustafa Ružnić, premijer USK.

Nakon gotovo četiri godine migrantske krize, i nakon što više nije bilo drugog izlaza, država konačno preuzima obavezu pravljenja i upravljanja jednim od kampova, Lipe.

VEZANE VIJESTI

“Opredijeljeni smo posebno za saradnju s Međunarodnom organizacijom za migracije zbog toga što je do sada bio slučaj da je IOM upravljao privremenim prihvatnim centrima a Služba za poslove sa strancima u skladu s ranijim odlukama Vijeća ministara polako ulazi u taj proces i preuzima rekao bih taj dio posla. To je ono što je traženo i od strane Brisela da država počne upravljati privremenim prihvatnim centrima i ide se u tu fazu”, poruka je Mirsada Buzara, zamjenika direktora Službe za poslovima sa strancima.

Brojni svjetski mediji posljednih sedmica izvještavaju o tome kako su bh. vlasti potrošile oko 80 miliona eura evropskog novca namijenjenog migrantima, a uslovi u kojima boravi su katarstrofalni. No, vlasti u BiH odgovaraju kako je najveći dio novca u rukama IOM-a. Šef ove organizacije Peter van der Auweraert u više navrata je isticao kako donatori kontrolišu sve nabavke i utroške. I ništa nije sporno. U medijima je negirao premijerove navode o silovanjima maloljetnika u nekadašnjem kampu Bira. No u martu prošle godine, u akciji MUP-a USK, upravo zbog tih navoda, uhapšeno je 10 migranata.

“Mi smo imali smanjen broj krivičnih djela kada smo izmjestili migrante na Lipu. Oni su bili van grada imali su smještaj, imali su hranu od humanitarnih organizacija, odmah se je pritisak smanjio u samom centru Grada Bihaća, dok je kamp bio u Biri imali smo svakodnevno intervencije, vi ste izvještavali, svi mediji su izvještavali, što znači da samo pristup ozbiljan institucija BiH za rješavanje i smještaj migranata dovest će do toga da imamo i mi manje posla, odnosno kolege u Kantonu Sarajevo”, dodao je Ale Šiljdedić, portparol MUP-a USK.

No, zajednički pristup do sada je izostajao. Za to vrijeme pojedine lokalne zajednice i migranti koji u njima borave postali žrtve institucija koje se nisu snašle na vrijeme i evropske politike, koja je i na posljednjem primjeru rasprava u Njemačkoj poslala jasnu poruku – nećemo prihvatiti migrante iz BiH.

 

Komentari

Vaš komentar