Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u 55. dan. Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine kasno sinoć je objavio da su "ruske snage počele bitku za Donbas". Dosad je uništeno ili oštećeno i do 30 posto infrastrukture u Ukrajini, a nastala šteta je procijenjena na oko 100 milijardi dolara.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak da je zastao njegov dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon što su otkrivene masovne grobnice u Ukrajini.
IZDVOJENO
TOK DOGAĐAJA IZ MINUTE U MINUTU
Evropski zvaničnik - Mariupolj bi mogao pasti u ruske ruke za nekoliko dana
Ukrajinski lučki grad Mariupolj mogao bi pasti u ruke ruskih snaga u roku od nekoliko dana, izjavio je evropski zvaničnik u utorak, naglašavajući da bi taj grad mogao propatiti više od Buče, mjesta u kome su ruske snage optužene za zločine koje Kremlj negira.
"Na kraju krajeva, očekujemo potpuno razaranje grada i brojne civilne žrtve u Mariupolju" - izjavio je evropski zvaničnik koji nije želio da bude imenovan zbog osjetljivosti teme.
"Strahujem da će to biti gore nego u Buči. I do 9. maja Putin bi mogao objaviti da je oslobodio grad Mariupolj tako da pretpostavljam da će Mariupolj biti pod njegovom kontrolom u narednim danima" - izjavio je evropski zvaničnik američkim novinarima, prenosi Reuters.
Guterres poziva na humanitarni prekid vatre do zaključno pravoslavnog Uskrsa
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je u utorak na uspostavu četverodnevnog humanitarnog prekida vatre u prigodi pravoslavnog Uskrsa kako bi se omogućila sigurna evakuacija civila iz zona sukoba u Ukrajini i dostava humanitarne pomoći u teško pogođena područja.
Troje mrtvih u novom bombardiranju Harkiva
Najmanje troje ljudi poginulo je, a još 21 je ozlijeđeno u utorak u novom ruskom bombardiranju Harkiva, velikog grada na sjeveroistoku Ukrajine, objavile su lokalne vlasti dan nakon napada u kojima je poginulo petero ljudi.
"U Harkivu je u ovome trenutku, nažalost, poginulo troje ljudi", objavio je na Telegramu regionalni guverner Oleg Sinegubov.
Dodao je da je u tim napadima na četiri stambene četvrti ozlijeđena 21 osoba.
Upozorio je da je bombardiranje intezivnije i pozvao stanovnike grada da potraže skloništa i da ne izlaze na ulice.
U ponedjeljak je u napadima na Harkiv poginulo petero ljudi, a 15 je ozlijeđeno. Dan prije poginulo je šestero ljudi, a 24 je ozlijeđeno.
Drugi najveći grad u zemlji s gotovo 1,5 milijuna stanovnika prije rata, Harkiv je bio poprište nasilnih borbi više dana na početku ofenzive, ali je ostao pod ukrajinskom kontrolom.
Italijanska vlada - Zapadni čelnici usuglasili se oko jačanja pritiska na Rusiju
Zapadni čelnici usuglasili su se oko potrebe da se izvrši veći pritisak na Rusiju i pojača međunarodna izolacija Moskve nakon njene invazije na Ukrajinu, navodi italijanska vlada u saopćenju objavljenom u utorak.
Čelnici - među kojima su italijanski premijer Mario Draghi, američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Boris Johnson - podijelili su “duboku zabrinutost” produženim neprijateljstvima u Ukrajini i saopćili su da je potrebno brzo primirje.
"Postoji široka saglasnost o potrebi da se pojača pritisak na Kremlj, uključujući usvajanje dodatnih sankcija, i jačanje međunarodne izolacije Moskve - navodi se u italijanskom saopćenju nakon video razgovora među čelnicima, prenosi Reuters.
Oslobođeno 76 Ukrajinaca u razmjeni zarobljenika s Rusijom
U novoj razmjeni zarobljenika s Rusijom oslobođeno je 76 Ukrajinaca, objavio je u utorak Kijev, ne precizirajući broj Rusa koje je predao Moskvi.
“Razmijenili smo 60 vojnika, od čega 10 časnika. Šesnaestero civila također se vratilo kući”, objavila je na Telegramu potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.
Biden održao videopoziv sa saveznicima o ratu u Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden konsultovao se s američkim saveznicima o najnovijem toku ruske invazije u Ukrajini, objavila je Bijela kuća.
Svrha poziva bila je "rasprava o kontinuiranoj podršci Ukrajini i naporima da se Rusiju privede odgovornosti u sklopu bliske koordinacije", saopštila je Bijela kuća.
Videopoziv je trajao oko sat i pol, a Biden je govorio iz Situacijske sobe u Bijeloj kući.
Na videopozivu su bili kanadski premijer Justin Trudeau, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, britanski premijer Boris Johnson, čelnici Poljske, Japana i Italije.
EU dužnosnik: Mariupolj bi mogao pasti u idućim danima
Opkoljeni ukrajinski grad Mariupolj ruske snage mogle bi zauzeti "u roku od nekoliko dana", rekao je europski dužnosnik kojeg citira agencija Reuters.
Izvor, koji nije imenovan, rekao je da bi stradanja civila u Mariupolju mogla biti veća nego u Buči, gdje su ruske trupe optužene za zločine, prenosi Index.
"Očekujemo potpuno uništenje grada i mnogo civilnih žrtava u Mariupolju. Bojim se da će biti gore od Buče. A do 9. maja Putin bi mogao proglasiti da je 'oslobodio' Maroupolj. Dakle, pretpostavljam da će Mariupolj biti pod ruskom kontrolom u sljedećim danima", rekao je EU dužnosnik.
Rusija protjeruje nizozemske i belgijske diplomate
Rusija je danas saopštila da proteruje 15 diplomata Holandije i neodređeni broj osoblja ambasade Belgije, kao odgovor na proterivanje ruskih diplomata iz tih zemalja.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je da je proglasilo za nepoželjne osobe 14 zaposlenih u ambasadi Holandije u Moskvi i jednog u konzulatu u Sankt Peterburgu, i naredilo im da napuste zemlju.
Rusko Ministarstvo je dodalo da je obavijestilo belgijskog ambasadora da protjerano osoblje mora da napusti zemlju do 3. maja, ne navodeći njihov broj.
Holandija je krajem marta saopštila da je protjerala 17 ruskih diplomata, optuživši ih da su špijuni koji koriste diplomatski status. Belgija je istog dana objavila da protjeruje 21 ruskog diplomatu zbog aktivnosti povezanih sa špijunažom ili nezakonitom trgovinom uticajem.
Proruske trupe u velikom napadu na posljednje uporište branitelja Mariupolja
Proruske trupe u Ukrajini jurišaju na područje kompleksa tvornice Azovstal, gdje se skrivaju posljednje ukrajinske snage koje brane Mariupolj, izvijestio je Eduard Baršurin, čelnik samoproglašene Donjecke Narodne Republike, dodajući da im u jurišu pomažu ruski borbeni avioni i topništvo, prenosi N1 Hrvatska.
Strateški južni lučki grad opsjedaju ruske trupe od početka marta.. Ruske snage snažno bombardiraju to područje, a također granatiraju stambena naselja u drugom dijelu grada, kaže savjetnik gradonačelnika Mariupolja.
Ukrajina tvrdi su da je u kompleksu tvornice Azovstal nalazi i hiljadu civila koji su se sklonili u bunkere i tunele na tom mjestu, no Bašurin to negira.
Moskva kaže da je veći dio grada pod ruskom kontrolom. Ako cijeli grad padne, to bi bilo strateški vrlo važno za Rusiju koja bi tako stekla kontrolu nad golemim dijelom južne i istočne Ukrajine, javlja BBC.
Rusija je pozvala ukrajinske vojnike koji brane grad na predaju, a ranije danas im je postavila novi ultimatum da to učine.
Szijjarto: Mađarska neće dopustiti tranzit oružja u Ukrajinu preko svog teritorija
Mađarska ne podržava sankcije Ruskoj Federaciji na naftu i plin, te neće dopustiti tranzit oružja u Ukrajinu preko svog teritorija.
Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Szijjarto dao je tu izjavu nakon sastanka s turskim kolegom Mevlütom Çavuşoğluom, prenosi Ukrinform.
"Ne možemo natjerati mađarski narod da plati cijenu ovog rata. Zato ne odobravamo sankcije na naftu ili prirodni plin Rusiji", rekao je Szijjarto.
Mađarski ministar vanjskih poslova istaknuo je da neke zemlje dopuštaju korištenje svog teritorija za isporuku oružja Ukrajini, ali Mađarska to neće učiniti.
Pojasnio je da zemlja podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.
Kanada uvela sankcije Putinovim kćerkama
Kanada je uvela nove sankcije protiv 14 bliskih saradnika ruskog režima, uključujući dvije odrasle kćerke ruskog predsjednika Vladimira Putina, navodi se u saopštenju objavljenom na stranici Global Affairs Canada.
“Kanada nastavlja da stoji uz hrabre muškarce i žene koji se bore za svoju slobodu u Ukrajini. Nastavit ćemo nametati velike troškove ruskom režimu u koordinaciji sa našim saveznicima i neumorno ćemo tražiti odgovornost za njihove (ruske) postupke”, rekla je ministrica vanjskih poslova te zemlje, Melanie Joly.
Češka Republika pokrenula krivičnu stragu eventualnih ratnih zločina počinjenih u Ukrajini
Češke vlasti pokrenule su preliminarnu istragu eventualnih ratnih zločina počinjenih u Ukrajini tokom ruske invazije.
Praški Visoki tužilački ured koji nadzire krivične istrage saopćio je u utorak da početne informacije iz Ukrajine “pokazuju znake ratnih zločina”, kako je navedeno u međunarodnom pravu.
Ured je saopćio da je cilj istrage osigurati dokaze od svjedoka i žrtava koji su stigli u Češku Republiku kako bi potražili utočište. Česi koordiniraju svoje napore s agencijom Evropske unije za saradnju u krivičnom pravu.
Istražitelji su se usmjerili na sumnjivo korištenje zabranjenih i nelegalnih sredstava i metoda ratovanja, prenosi AP.
Lavrov: Počinje nova faza ukrajinske operacije
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da je počela nova faza borbi u Ukrajini i da će biti „veoma važan momenat cijele operacije“, prenosi CNN.
„Ova operacija na istoku Ukrajine usmjerena je, kao što je najavljeno od samog početka da potpuno oslobodi samoproglašene republike Donjeck i Lugansk. Još jedna faza ove operacije počinje i siguran sam da će to biti veoma važan momenat cijele ove operacije“, rekao je Lavrov u video intervjuu za Indija Tudej, prenosi CNN.
Zloglasni ‘Putinov kuhar‘ je stigao u Donbas s posebnim zadatkom iz Kremlja
Vjeruje se da je šef zloglasne skupine Wagner, koju čine ruski plaćenici, stigao u Donbas kako bi osobno nadgledao širenje terora ove paravojske u Ukrajini. Vjeruje se da je Jevgenij Prigožin (60), čovjek poznat kao "Putinov kuhar", otišao u istočnu ukrajinsku regiju prema naredbi iz Kremlja – piše "Times".
Rusija više ne učestvuje u finansiranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH
Rusija je suspendovala svoje učešće u finansiranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR) međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa.
„U julu 2021. godine Ruska Federacija je najavila da više neće učestvovati na sastancima Upravnog odbora Saveta za primenu mira (PIC), a u februaru 2022. informisala je OHR da suspenduje svoje učešće u finansiranju OHR“, rekla je portparola OHR Ljiljana Radetić.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!