Zapadni Balkan jedna je od tema o kojoj će u ponedjeljak raspravljati ministri vanjskih poslova Evropske unije. Biće riječi o budućem angažmanu Unije na ovim prostorima, jednako kao i o posljednjim dešavanjima, s akcentom na Bosnu i Hercegovinu.
Upravo su trojica bivših visokih predstavnika u BiH zatražili od ministara da na dnevnom redu bude, kako su naveli, uplitanje hrvatskih političkih predstavnika u unutaranja bh. pitanja, u prvom redu izbor Željka Komšića i izmjena Izbornog zakona. O tome su ministri govorili i na posljednjoj sjednici održanoj 19. novembra ove godine.
Paddy Ashdown, Carl Bildt i Christian Schwarz-Schilling u pismu su upozorili ministre, na kako kažu, pogrešno tumačenje slučaja Ljubić. Bivši visoki predstavnici navode da pojedini hrvatski političari, između ostalog, dezavuiraju evropsku političku javnost o tome da je Željko Komšić nelegitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH. U pismu podsjećaju:
“Dragan Čović je bio izabran dva puta u državno Predsjedništvo pod trenutnim izbornim pravilima, te je služio u mandatima između 2002.-2005. i 2014.-2018. Prema tome, od ključne je važnosti da se sa decembarskog sastanka Vijeća za vanjske poslove EU pošalje jasna poruka bh. političkim strankama i onima van zemlje koji se miješaju u unutrašnja pitanja”.
Visoki predstavnici navode i to da slučaj Ljubić, nema nikakve veze s izborom članova Predsjedništva, nego isključivo izborom delegata u Dom naroda Federacije. No, i prema riječima hrvatske ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić, nakon poljednjeg sastanka ministara, za Hrvate u Bosni i Hercegovini je ključno ne odvajati Predsjedništvo i slučaj Ljubić, te prije formiranja vlasti, riješiti Izborni zakon u oba ova segmenta. Na tome će kažu nastaviti insistirati.
“Postoji jedna velika zabrinutost oko toga od strane Hrvata kako će se prvo legitimno primijeniti izbori u izboru za Dom naroda, ali i za neke druge institucije i kako će se naći način da se zapravo duh samog Ustava i ustavne presude da se pretoči u rezultat izbora. Zapravo to je najvažnije što sada slijedi”, tvrdi Marija Pejčinović Burić, ministrica vanjskih poslova Hrvatske (19.11.2018.)
I dok se hrvatska ministrica bori za, kako kaže, konstitutivnost sva tri naroda, kako nalaže Ustav – ministar vanjskih poslova Slovačke, ujedno i jedan od bivših visokih predstavnika, Miroslav Lajčak kaže – kako Bosna i Hercegovina treba ići sasvim drugačijim putem.
“Jasno je to da imamo dve realnosti u BiH, onu dejtonsku koja je bazirana, izgrađena na etničkom principu i imamo evropsku realnost koja je osnovana na građanskom principu, i mi bi trebali da nekako idemo od jedne prema drugoj, prema evropskoj”, Miroslav Lajčak, ministar vanjskih poslova Slovačke.
U međuvremenu i aktuelni visoki predstavnik, Valentin Inzko, nema rješenje za postizbornu krizu. Kako bh. političari, tako i cjelokupna međunarodna zajednica, očekuju odgovor od Centralne izborne komisije. Kako popuniti Dom naroda. OHR kao polaznicu za dodjelu mandata zagovara Popis 1991. godine, a ako bude 2013. visoki predstavnik ni tada neće koristiti Bonske ovlasti. Kaže, prošla su vremena Paddyja Ashdowna i nametanja.
“Međunarodna zajednica nakon deset godina domaće odgovornosti treba da razmisli o tome kako je to sa tom domaćom odgovornošću, da li možda ipak treba još neka faza malo drugačijeg pristupa međunarodne zajednice, a opet kažem vremena Paddyja Ashdowna su prošla”, Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH.
U čemu bi se konkretno ogledao novi i drugačiji pristup međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, da li bi podrazumijevajao olakšice ili pak sankcije, Inzko nije pojasnio.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook |Instagrami UŽIVO na ovom linku.
