CNN-ov kolumnista David A. Andelman objavio je sveobuhvatnu analizu o promjenama koje bi svijetu mogli donijeti izbori koji će se tokom 2024. godine održavati u nizu zemalja. Andelman u svojoj kolumni tvrdi kako su birači prošle godine iskusili nekoliko dubokih šokova za stabilnost svijeta, ali da to nije ništa u odnosu na ono što možemo očekivati u 2024. godini.

Sljedeće godine zemlje koje imaju više od polovine svjetskog stanovništva održat će izbore. Više od četiri milijarde ljudi živi u zemljama koje će otvoriti birališta, započeo je Andelman za CNN.

Andelman tvrdi kako su izbori širom svijeta u posljednje dvije godine dokazali da su se pojavili određeni obrasci. Na svim kontinentima birači olako odbacuju dugogodišnje liberalne filozofije i priklanjaju se obećanjima iz krajnosti – često iz populističke krajnje desnice. A izgledi za dramatične promjene samo se povećavaju, prenio je Index.

Bangladeš, Pakistan, Indonezija, Južnoafrička Republika

Važna izborna godina započinje u Bangladešu u januaru. Već je došlo do antivladinih demonstracija koje je potaknula oporbena Nacionalistička stranka Bangladeša (BNP), čiji su čelnici u zatvoru ili progonstvu. BNP je zaprijetio da će bojkotirati birališta ako premijer Sheikh Hasina ne podnese ostavku i preda vlast tehničkoj vladi uoči općih izbora. Hasina će vjerojatno nastaviti vladati željeznom šakom kao i posljednjih 15 godina.

U februaru dvije najmnogoljudnije muslimanske nacije – Pakistan i Indonezija – održavaju izbore u razmaku od tjedan dana. Pakistan će održati prve opće izbore otkako je popularni bivši premijer Imran Khan uklonjen zbog optužbi za korupciju. On negira sve optužbe. Iako nije kandidat, Khan je i dalje pokretačka snaga svoje političke stranke.

Indonezija će ubrzo nakon toga održati najveće jednodnevne izbore u svijetu – s više od 200 milijuna birača u zemlji i 1.75 milijuna u dijaspori – iako birači vjerojatno neće spriječiti bogate biznismene i vojne elite da nastave vladati.

Južnoafrička Republika održat će možda najvažnije izbore u Africi, u svom problematičnom razdoblju nakon smrti Nelsona Mandele. Kad su Južnoafrikanci izašli na birališta na općinskim izborima prije dvije godine, Mandelina stranka Afrički nacionalni kongres (ANC) prvi put je osvojila manje od 50% glasova. Birače su odbili poremećaji i korupcija koji su previše obilježili 30-godišnji mandat ANC-a. Ako se taj trend nastavi na općim izborima 2024. godine, to će biti odlučujući trenutak u političkoj povijesti Južnoafričke Republike.

Devet parlamentarnih izbora u Europi

U Europi će biti održano devet parlamentarnih izbora, a jedan od najvećih izazova za nastupajuće vlade bit će pronaći koalicijske partnere s kojima će formirati većinu.

Pratite portugalske izbore u martu. Bit će održani poslije istrage o korupciji koja je prisilila socijalističkog premijera na ostavku nakon osam godina na vlasti. Mogao bi se dogoditi zamah ekstremno desne stranke CHEGA! (Dosta!). Isto tako, desnica očekuje velike dobitke na austrijskim izborima sljedeće jeseni.

Do kraja januara 2025. godine bit će održani opći izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu, što znači da možemo očekivati povratak Laburističke stranke na vlast nakon 14 godina konzervativne vladavine.

Meksiko

U Latinskoj Americi Meksiko je trebao dobiti svoju prvu predsjednicu jer su dvije žene na čelu vodećih stranaka na izborima u junu, na kojima će glavne teme biti droga, kriminal i migracije u SAD. Inače, divlje nepredvidivi i nacionalistički vođa Venezuele Nicolas Maduro tražit će novi mandat dok istodobno prijeti susjednoj Gvajani zbog prava na eksploataciju nafte.

Ali u središtu pozornosti bit će sljedećih pet posebno dramatičnih izbornih događaja.

Tajvan 13. januara: Novi predsjednik u središtu napetosti između SAD-a i Kine

Ulozi su posebno visoki u ovo vrijeme pojačane napetosti između Pekinga i Taipeija jer Sjedinjene Američke Države nastavljaju obećavati opstanak tajvanske demokracije.

Među tri predsjednička kandidata tijesni favorit i predstavnik vladajuće Demokratske progresivne stranke (DPP) Lai Ching-Te je anatema za Kinu zbog svojih obećanja da će nastaviti odlučnu obranu suvereniteta otoka, koju je postavio sadašnji predsjednik Tsai ing-Wen. Na drugom je mjestu Hou Yu-Ih iz oporbenog Kuomintanga (KMT), koji želi započeti pregovore s Pekingom. Na trećoj poziciji je Ko Wen-je iz Tajvanske narodne stranke (TPP), bivši gradonačelnik Taipeija, koji nudi srednji put, ali pobornik je bliskih veza s Kinom.

Budu li birači tražili status quo, očekuje se da će Peking povećati pritisak. “Izbor između rata i mira”, bio je službeni kineski odgovor nakon što su u studenom prekinuti razgovori o jedinstvu između oporbenih stranaka.

Rusija 17. marta: Putin malo toga prepušta slučaju

Malo je sumnje da će predsjednik Vladimir Putin dopustiti iznenađenja u svojim nastojanjima da doživotno ostane na dužnosti. Do kraja novog mandata bilo bi mu 78 godina, pa bi tako nadmašio sovjetskog vođu Josefa Staljina kao vladar s najduljom vladavinom još od Katarine Velike.

Putin malo toga prepušta slučajnosti. Čini se da zasad ima samo jednog službeno sankcioniranog protivnika – Alekseja Nečajeva, biznismena iz sektora kozmetike, koji je slučajno član Putinove vlastite političke koalicije.

Moglo bi biti i kaosa, kao što je bilo širom Rusije na predsjedničkim izborima 2018. godine, iako su stotine tisuća potencijalno antiputinovskih glasova napustile zemlju tijekom invazije na Ukrajinu.

S vrlo realnom mogućnošću da ovo budu Putinovi posljednji izbori za ruskog predsjednika – s obzirom na njegovu dob – ojačani lider mogao bi nakon izbora krenuti u još sveobuhvatniji i destabilizirajući napor u ponovnom oživljavanju sovjetskog carstva. A rizik od izravnog sučeljavanja s NATO-om teško se može isključiti.

Indija u aprilu i martu: Najmnogoljudnija nacija na svijetu na raskrižju

Pretvaranje najmnogoljudnije nacije na svijetu iz žive demokracije u hinduističku nacionalističku državu koja se približava teokraciji glavno je pitanje na ovim izborima, za koje se očekuje da će se održati tijekom nekoliko tjedana u travnju i svibnju.

Premijer Narendra Modi posvetio je svoj prvi mandat učvršćivanju nepokolebljivog hinduističkog nacionalizma. U drugom planu našlo se otprilike 200 milijuna muslimana i 28 milijuna kršćana. Postoje strahovi da bi očekivana pobjeda Modiju omogućila da dovrši ono što vidi kao središnji element svoje misije.

U januaru će Modi otvoriti hinduistički hram, koji je podignut na ruševinama stare džamije – simbolična potvrda dominacije Modija i indijskih hinduista.

Kako će se Sjedinjene Američke Države nositi s takvim pojedincima – ključnim u svijetu u razvoju i istodobno važnim trgovinskim partnerom, protuteži Pakistanu, koji naginje prema Rusiji i Kini, i strateškom bedemu protiv kineske ekspanzije na Tihom oceanu?

Europski parlament od 6. do 9. juna: Velik pomak udesno?

Juni će biti presudan trenutak za budućnost Europe jer se održavaju prvi izbori za Europski parlament nakon povlačenja Velike Britanije. Ovi izbori mogli bi izazvati ogroman nered.

Temelji potencijalno ogromnog desničarskog zamaha već su godinama u nastajanju, a tijekom 2023. postali su jasno vidljivi. Desničarski europski konzervativci i reformisti (ECR) mogli bi čak postati treća najveća grupacija u novom europskom parlamentu.

Takav blok uvjerenih desničara i euroskeptika mogao bi baciti pijesak u zupčanike mnoštva umjerenih programa EU i dovesti do jačanja desnice u vodećim silama poput Njemačke i Francuske.

U pitanju su nastavak pomoći Ukrajini, sankcije protiv Rusije (na što su veto već stavile Mađarska i Slovačka), suzbijanje imigracije, ublažavanje klimatskih ograničenja, vladavina prava u EU i pomak u tome kako se Europa odnosi prema Kini.

SAD 5. novembra: Faktor Trump

Čak i ako Donald Trump ne bude izabran za predsjednika, glasanje i kampanja za izbore 5. novembra mogli bi uništiti tkanje demokracije u Sjedinjenim Američkim Državama. A ako bude izabran, to bi moglo imati posljedice na velike dijelove svijeta. Kako bi NATO izgledao u slučaju pobjede Trumpa? Zamislite utjehu onima koji bi u potpunosti demontirali savez.

A tu su i svi diktatori i potencijalni diktatori kojima je Trump uputio tople riječi. Tijekom kampanje u New Hampshireu u subotu Trump je citirao Putina kad je nazvao američkog predsjednika Joea Bidena “prijetnjom demokraciji”. Na istom je događaju pohvalio sjevernokorejskog čelnika Kim Jong-una i tvrdog nacionalističkog premijera Viktora Orbana u Mađarskoj.

Kako bi se ove riječi mogle pretočiti u akciju u slučaju Trumpove izborne pobjede? Uostalom, već se obvezao da će posjetiti argentinskog radikalno-desnog predsjednika Javiera Mileija, koji je predložio da se peso zamijeni američkim dolarom, dok je istodobno motornom pilom krenuo na birokraciju i proračune.

Situaciju u kojoj će se svijet naći za godinu dana odredit će milijarde birača glasanjem ili izbjegavanjem glasačkih kutija s različitim stupnjevima slobode i transparentnosti – i političari koji će pokazati u kojoj mjeri poštuju izbore vlastitih građana.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad