Hidrocentrala na Buni (ni)je ekološka katastrofa

Vijesti 12. feb 201618:10 > 13. feb 2016 15:33
N1

Uskoro bi na lokalitetu Bune trebala početi izgradnja dvije mini hidrocentrale do pet megavata. Projekat je vrijedan 10 miliona maraka, a prema mišljenju stručnjaka, hidroelektrana ovog kapaciteta, ukoliko bi radila punom snagom mogla bi podmiriti potrebe 1.000 domaćinstava. Međutim, mještani i ekološka udruženja negoduju. Zbog čega?

Oaza mira, najjači kraški izvor na teritoriju Evrope , stanište endemske vrste potočne pastrmke, sada je na meti projekta višemilionskih ulaganja koja bi prema mišljenju mještana Bune izazvala ekološku katastrofu.

Stanovnici ovog područja uz podršku nevladinih organizacije na razne načine se bore kako se ne bi narušio prirodni ambijent rijeka, ali i kako bi se sačuvali od mogućih poplava.

“Nivo koji je sad, to će biti ljetni nivo, a zamislite zimi kad nadođe Neretva koliki će to nivo biti, dakle svi ćemo plivati, iselit će se stanovništvo”, kazao nam je Miroslav Barišić, predsjednik lokalne zajednice Buna.

Izgradnjom mini hidroelektrana, korist će imati samo uski krug ljudi, a prirodna bogatstva će biti nepovratno uništena, upozoravaju ekolozi.

“To će strašno negativan utjecaj imati na biljni i životinjski svijet. Ovdje će doći do pomora i nestanka endemskih vrsta riba”, upozorava Oliver Arapović, ekolog.

Aktivisti 19 nevladinih organizacija tvrde da ne treba govoriti o štetama, riječ je o katastrofi. S namjerom da zaštite najveće prirodno bogatstvo Hercegovine njene rijeke, sačinili zajedničku Deklaraciju o zaštiti tih rijeka.

“To znači da uđemo u borbu protiv izgradnje mini hidroelektrana Buna I i Buna II i da se trajno zaštite vodotoci Bune, Bunice i Neretve”, nastavlja Arapović.

Naglašavaju da je potrebno trajno zaštiti ovo atraktivno i ekolški izuzetno područje, koje je nekada slovilo za prepoznatljivi biser Hercegovine u čitavoj regiji.

“Ako bi se dozvolila izgradnja mini hidroelektrana na ovom prostoru, ovaj biser prirode trebao bi trajno nepovratno da nestane”, stav je Seje Pintula, urbaniste.

S druge strane predstavnici vlasti kažu da je riječ o projektima višemilionskih ulaganja, koji nemaju utjecaja na prirodnu okolinu, naglašavajući da je riječ o malim, protočnim hidroelektranama, koje nemaju nikakav štetan utjecaj na ponašanje velikih i malih voda na rijeci Buni i Bunici.

“Odgovorno tvrdim da te hidroelektrane sigurno neće imati nikakvog utjecaja na plavljenje određenih kuća na području Bune i Hodbine, ako je nešto plavilo do sada to je neki drugi razlog , s ovim nema apsolutno nikakve veze”, izjavio je Donko Jović, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Aktivisti najavljuju nastavak borbe protiv hidroelektrana. Podsjećaju na to da je rijeka Buna jedno od najljepših prirodnih područja u Europi, bogato biljnim i životinjskim svijetom, te da će iskoristiti sva raspoloživa pravna sredstva kako bi se tome suprotstavili.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.