Radovan Karadžić zatražio privremenu slobodu u RS

Vijesti 22. apr 201617:02 > 17:03
ICTY

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je danas od sudskog Mehanizma u Hagu da ga pusti na privremenu slobodu u RS, sve dok ne bude odlučeno o žalbi koju će on uložiti na prvostepenu osuđujuću presudu.

O Karadžićevom zahtjevu odlučivat će žalbeno veće Mehanizma kojim predsjedava američki sudija Theodor Meron. Za odluku ne postoji rok.

Haški tribunal je 24. marta osudio Karadžića (70) na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperskim napadima i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, 1992-95.

Karadžić, koji se brani sam, u podnesku je naglasio da, po pravilima suda, ima pravo da bude pušten na privremenu slobodu, obećavajući da će se u Hag vratiti na svaki poziv suda i da neće ugrožavati svjedoke i žrtve.

Iako to ne navodi izričito, iz podneska proizlazi da Karadžić traži da na privremenu slobodu bude pušten u Republiku Srpsku, čijim je vlastima uputio kopiju zahtjeva, kako bi se one izjasnile.

“Lično garantujem da ću se, ako budem oslobođen, pojaviti na svim zasjedanjima kada se to zatraži od mene i da ću se vratiti u pritvorsku jedinicu UN kada mi bude naređeno. Neću preduzimati bilo kakve akcije koje bi mogle predstavljati opasnost za bilo koju žrtvu, svjedoka ili bilo koju drugu osobu. Poštovat ću sve razumne uslove za oslobađanje, poput javljanja lokalnim vlastima i ograničenja kretanja i putovanja”, napisao je Karadžić u zahtjevu.

Ekološki problemi unutar zgrade

On je podsjetio da je, iako se nije dobrovoljno predao, poslije hapšenja u julu 2008. “u potpunosti sarađivao sa Tribunalom” i da “nijedan svjedok nije prijavio nijedan slučaj uznemiravanja u mom procesu”.

“Stoga, ne postoji rizik od mog bjekstva, niti opasnost po bilo koju drugu osobu”, naveo je on.

Kao posebnu okolnost u korist svog privremenog oslobađanja, Karadžić navodi da mu se zdravlje, koje je do hapšenja “bilo perfektno”, pogoršalo tokom osmogodišnjeg boravka u pritvoru, zato što više nije mogao da se zdravo hrani i uzima vitaminske dodatke.

Karadžić tvrdi da mu je šećer u krvi narastao do nivoa dijabetesa i da mu je povišen krvni pritisak. Podsjeća i da je u augustu prošle godine bio podvrgnut “hitnoj operaciji na žučnoj kesici”.

“Ubjeđen sam da se moje zdravlje ne bi pogoršalo da nije uslova pod kojim sam pritvoren i da će nastaviti da se pogoršava, ukoliko budem pritvoren i tokom žalbenog postupka”, piše sudijama bivši predsjednik RS.

Karadžić je ponovio i svoje uvjerenje da u sudskom pritvoru zabilježena “izuzetno visoka učestalost malignih oboljenja” i da to “nije slučajnost”.

“Vjerujem da postoje ekološki problemi unutar zgrade i da me toksičnost u tom okruženju može i ubiti ili izazvati razvoj onesposobljavajuće bolesti, ako ne budem oslobođen”, tvrdi Karadžić.

U fusnoti je dodao i da su, poslije njegovog pisma generalnom sekretaru UN Ban Ki Moonu o tome, u oktobru prošle godine, obavljeni radovi na ventilacionom sistemu u pritvoru.

Karadžić navodi i da su, od kako je on u pritvoru, umrli pritvorenici Drago Nikolić, Zdravko Tolimir i Mile Mrkšić, a da su Vojislav Šešelj, Goran Hadžić i još dvojica pritvorenika oboljeli od teških bolesti koje su opasne po život.

Nikolić je umro na privremenoj slobodi u Srbiji, a Mrkšić na izdržavanju kazne u Portugalu.

Sekretarijat suda je, ranije danas, odbacio te Karadžićeve optužbe, podsjećajući da Međunarodni crveni križ i holandske vlasti sprovode redovan nadzor nad pritvorom i da su utvrdili da on zadovoljava najviše međunarodne standarde.

“Ne postoji način da mi tih 11 godina bude nadoknađeno”

Zato što je pritvoren, Karadžić, kako tvrdi, ne može da na efikasan način učestvuje u pripremi žalbe, niti da svom pravnom savjetniku pruži neophodnu pomoć. To, kako kaže, djeluje “frustrirajuće na moje psihičko i fizičko zdravlje”.

“Usljed nedostatka adekvatnog finansiranja moje žalbe, moja pomoć je od ključne važnosti”, naveo je Karadžić.

Karadžić se Tribunalu, kao i na statusnoj konferenciji početkom aprila, požalio i na to što ima zastarjeli kompjuter, ali ne i pristup internetu.

Sekretarijat suda obećao je danas, u odvojenom dopisu sudijama, da će pritvorenici dobiti bolje računare do sredine maja.

Karadžić se, na kraju pisma žalbenom veću, naznačio i da je u proteklih osam godina bio “lišen porodičnog i kulturnog života” i da se suočava sa mogućnošću da u pritvoru bude još “najmanje tri godine, dok se moja žalba ne riješi”.

“Ne postoji način da mi tih 11 godina bude nadoknađeno, i ako budem oslobođen. Čak i ako osuđujuća presuda bude potvrđena, ja sam patio od tih lišavanja nezamislivo dugo”, podvukao je Karadžić.

On navodi i da njegova porodica nema dovoljno novca da ga posjećuje i da stoga ima “rijetke direktne susrete” sa najmilijima.

“Premda sam pjesnik, pisac i intelektualac u srpskom društvu, lišen sam zadovoljavanja mojih kulturnih potreba dok sam pritvoren. Ako bih bio oslobođen, porodica bi mogla da me posećuje i mogao bih da imam kulturni život”, rekao je on.

Karadžić, na kraju, naglašava da “čvrsto ostaje pri stavu da je nevin” i da je, stoga, “veoma motivisan da ispravi nepravdu koju je prvostpeno veće nanelo meni i istini”.

“Odobravajući moje puštanje na privremenu slobodu, žalbeno vijeće bi preduzelo važan korak da obezbijedi pravičnost žalbenog postupka u mom slučaju. Zato od vas, s poštovanjem, tražim da mi odobrite privremenu slobodu za vrijeme žalbenog postupka”, zaključio je Karadžić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.