Akademik Arifhodžić: UN je nemoćan danas, a ni 90-ih nije zaustavio rat u BiH, osjećao se utjecaj Beograda

Prvi diplomatski koraci i prijem u UN

BiH je, kako kaže, Arifodžić, pristupanjem Ujedinjenih nacija zaokružila ono što je započela kroz referendum o nezavisnosti.

"Zaokružila je sve one elemente koji su vezani za samostalnu državu - suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost da bi na neki način ovjerila to međunarodnom subjektivnošću tog 22. maja 1992. godine", započeo je Arifhiodžić pa istako nekoliko važnih elemenata u vezi tog datuma:

"Učesnik sam vremena o kojem govorim, BiH je započela i stvorila svoju diplomatiju dan ranije - 21. maja 1992. kada je imenovala prvih pet stalnih predstavnika u zemljama kao bilateralne predstavnike. I ja sam tada bio ambasador bivše SFR Jugoslavije u Tunisu, a brutalna agresija je započela i događalo se sve što se tada događalo u BiH. Ukupni napor onih koji su atakovali na BiH bio je da se spriječi da ona postane članica svjetske organizacije čime bi potvrdila međunarodni subjektivitet. Pkušavali su da je u tome spriječe, ne samo kroz oružanu, već i kroz diplomatsku i svaku drugu aktivnost. Jedan od prvih diplomatskih dostignuća BiH je bio iskorak prema članstvu UN-a. To je značajan historijski trenutak".

Diplomatska dostignuća BiH kroz 33 godine

I danas, navodi Arifhodžić, BiH prolazi kroz turbulentan period i iskušenja.

"Slična iskušenja od sličnih protagonista sa sličnim idejama. Zatim je vrlo važno da na jednom skupu na kojem učestvuju brojni učesnici i važni predstavnici mnogih zemalja, da se na jedan objektivan način sagleda, ne samo značaj BiH kao članice UN-a već da se istovremeno govori o 80 godina postojanja organizacije UN jer Jugoslavija je bila jedna od zemalja koja je njen osnivač. Žao mi je da ljudi koji su vodili vanjske poslove u zemljama koje su nastale raspadom Jugoslavije nisu shvatili značaj da zemlje nasljednice budu također one koje su osnivačice UN-a. Međutim, bitno je naglasiti da se danas suočavamo sa nekom patvorenom istinom koja se u raznim sredinama lansira u odnosu na historijske činjenice, na procese koji su se događali i istovremeno na pokušaje iskrivljivanja nekih činjenica koji će biti predmetom osvjetljivanja i na tom našem sutrašnjem naučnom skupu na kojem, između ostalog, učestvuju Stjepan Mesić, koji je u dva navrata bio predsjednik Hrvatske, zatim, Vesna Pusić kao nekadašnja ministrica vanjskih poslova Hrvatske, kolega Srđan Kerim i moj kolega diplomata. Učestvovat će i Damir Grubiša koji je bio u diplomatiji Jugoslavije, Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji i također diplomata bivše Jugoslavije i mnogi drugi ", naveo je naš sagovornik.

Pojasnio je u čemu se danas ogleda značaj članstva BiH u UN-u.

"Pokušao sam to analizirati i došao sam do nekih devet dostignuća koja su značajna u ovom nekom 33-godišnjem periodu. Sama činjenica prijema BiH je za mene značajno diplomatsko dostignuće i veoma bitno. Tada su se sve moguće sile udružile da unište elemente koji su neophodni da bi Vijeće sigurnosti moglo predložiti Generalnoj skupštini UN-a prijem jedne države. Dakle, pokušali su kroz agresiju i sve ostale djelatnosti da unište teritorijalni integritet jedne države. Zemlja je bila pod agresijom, ona je imala suverenitet, ali teritorijalni integritet je bio upitan. Pitanje je koliko je općenito bilo kontrole u okviru naših međunarodno priznatih granica. Bila je jedna bitka koja je vođena na terenu i, s druge strane, bitka koja je vođena u UN-u. Ostaci te slovenske diplomatije koja je bila značajna i snažna i tada u funkciji režima Slobodana Miloševića koji je bio izolovan, djelovali su i imali utjecaja tada u New Yorku. Ta bitka je ostvarena zajedno sa prijateljima koji su podržavali BiH. Ne mogu da ovom prilikom ne kažem da je tada predsjedavala Austrija, zemlja prijatelj BiH i tom prilikom je usvojena Rezolucija 755 i Generalna skupština UN-a je za dva dana nju donijela i nas primila u članstvo", naveo je pa dodao:

"To dostignuće je bilo uz akciju onih koji su je vodili iz Sarajeva i nekih drugih centara i istovremeno, zemalja prijatelja koji su se okupili i podržali BiH. Ne možemo reći da je to samo naše dostignuće već je zajednička aktivnost onih koji su to ishodili. Drugi značajan iskorak jeste taj što je, govorim o ratnom periodu, u svakoj rezoluciji bio utkan dio onoga što su naši predstavnici i što je diplomatija u nastajanju i samim time, skromnih mogućnosti, mogla da doprinese. I to je značajno da su dijelovi onoga što je interes BiH ulazio u te rezolucije. One su bile nedovoljne i nedostatne, nisu sprečavale, ali je dio aktivnosti tada diplomatije u povoju i zemlje pod agresijom bio u tim rezolucijama. Njih je bilo 45 u tom periodu Vijeća sigurnosti UN-a i četiri Generalne skupštine UN-a gdje se artikulisao tadašnji interes. Mišljenja sam da su one bile više da se spriječi nastavak nego da se spriječi agresija, one su više bile da se uspostavi mir uz neke postojeće granice koje su tada bile na terenu. Sve to mene veoma podsjeća na današnje vrijeme 33 godine poslije kada sada razgovaramo o Ukrajini, Gazi i svemu onom što se događa s našim dragim prijateljima".

Koliko je danas važna uloga UN-a?

O današnjoj ulozi UN-a u sprečavanju sukoba, Arifhodžić kaže da se nalazimo na jednoj raskrsnici.

"Jesmo svjedoci nemoći UN-a danas, a one su 90-ih godina apsolutno trebale i morale spriječiti agresiju na BiH. Tada je UN bio u jednom oklijevanju rukovođene Boutrosom Ghalijem kao generalnim sekretarom koji je imao jedan specifičan odnos prema BiH i čije su aktivnosti bile poprilično mlake. Izučavao sam taj period i u njegovom djelovanju tada se osjetio utjecaj iz Beograda ne radi toga što je to Miloševićev režim uspio nego je to bio čovjek koji je djelovao u okviru jednog prijateljstva dvije zemlje, nesvrstanog svijeta i cijelog jednog sistema koji je postojao i teško je mogao shvatiti zašto se događa raspad Jugoslavije i nažalost njegova neefikasnost se pokazala u tom dijelu. Ne kritikujem ga lično, ali to povezujem s nečim drugim - došli smo u situaciju da jedna država danas Izrael proglasi jednog generalnog sekretara za personu 'non grata' što je fenomen koji nije doživljen dosad u savremenoj međunarodnoj praksi, a što govori o tome da li je efikasna danas ta naša univerzalna organizacija ili nije. Ona je potrebna, djeluje, ne može zamijeniti one koji mogu i argumentima ne samo diplomatije već i sile ishoditi neke rezultate koje nažalost ne može", istakao je.

Akademik se osvrnuo na značaj reakcije UN-a koji je bio potreban u tom periodu.

"U našem vremenu smo imali velika očekivanja i to je bio prvo veliki potres u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Imali smo nažalost jedan broj veoma utjecajnih zemalja koje su djelovale, ne na način da spriječe zlo, već da se ono umiri. I nakon četiri godine iscrpljivanja i svega što se desilo u BiH kroz agresiju, ekstreminaciju i destrukciju, napokon je NATO kroz intervenciju SAD-a i Jacquesa Shiracka, predstavnika Francuske, ostvarila ovo što mi danas imamo", poručio je, između ostalog, Arifhodžić koji, kroz bogatu diplomatsku karijeru kako u bivšoj Jugoslaviji tako i sada kada je diplomatski savjetnik člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, nastoji BiH predstaviti u njenom najboljem svjetlu.

Cijelo gostovanje Arifhodžića na N1 pogledajte u videu ispod:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad