Međunarodni je dan ljudskih prava. Svake godine 10. decembra podsjeća se na potrebu neprestanog zalaganje za zaštitu i unaprijeđenje ljudskih prava i marginaliziranih grupa. Kršenja ljudskih prava i nepoštivaje ustavnih i zakonskih okvira i dalje su veoma prisutni u BiH. Nastavljaju se kršiti ljudskih prava povratnika, Roma, osoba s invaliditetom, žrtava nasilja.

Ljudska prava ključan su uvjet u izgradnji mirnih, stabilnih i razvijenih društava. No, jesu li ljudska prava u BiH obesmišljena? Jer mehanizmi koji bi trebali da štite društvo, često ne fukcionišu, kažu naši sugrađani.

“Diskriminacije svuda ima, biće je i bilo je. E sad je to kao prema ženama, a prije je bilo još više ali niko na to nije obraćao pažnju.”, kaže građanin Sarajeva

Položaj i nedovoljna zaštiti najranjivijih grupa odnosno osoba s invaliditetom, Roma, žena žrtva nasilja, trgovine ljudima, samohranih majki, žena koje žive u ruralnim područjima te pripadnike LGBTQI zajednice, nikada nije bio na zavidnom nivou. Upravo ove grupe – najpogođeniji su i tokom kriznih situacija te vrlo često ne mogu ostvariti socijalnu ili zdravstvenu podršku i bivaju potpuno zaboravljeni od nadležnih institucija.

“Kada pričamo o konceptu diskriminacije govorimo o vrlo konkretnim pojedninačnim slučajevima, znači jedna osoba koja je trudna, dobija otkaz, ili joj se ne produžuje ugovor o radu na određeno”, kaže Adnan Kadribašić, voditelj projekta EU za ljudska prava i suzbijanje diskriminacije.

Takvih primjera ima oko 200 godišnje. Ombudsmani za ljudska prava BiH godišnje zaprime oko 3.000 žalbi građana, po različitim osnovama. Međutim, i donesene preporuke se ne poštuju.

“Institucije to ne provode i onda ste prinuđeni, da vodite paralelno proces pred nadležnim sudovima”, kaže Emir Prcanović, izvršni direktor Udruženja “Vaša prava BiH”.

Ljudsko pravo se dobija po rođenju, a vrlo često se poštuje samo na papiru. Iako je BiH prihvatila veliki broj međunarodnih dokumenata i preuzela niz obaveza praksa pokazuje da se niz međunarodnih obaveza ne izvršava, pa ni presude Evropskog suda za ljudska prava.

“Postoji zabrinutost u vezi aktivnog i pasivnog glasačkog prava što se mora riješti kako bi Ustavni i Zakonodavni okvir zemlje se uskladio sa onim što su presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci”, naglašava Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH.

U ovoj godini usvojene su izmjene Zakona o ombudsmanu za ljudska prava, čime je uspostavljen preventivni mehanizam za sprečavanje torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka i kazni. Uspostavljena je nagrada “Denis Mrnjavac” za promociju tolerancije i nenasilja, te je uspostavljeno Vijeće za osoba sa invaliditetom Bosne i Hercegovine, a usvojen dokument Mapiranje odgovora na govor mržnje u Bosni i Hercegovini. Ipak, država mora početi poduzimati konkretne mjere na unapređenju i zaštiti ljudskih prava.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad